Bošnjački institut u Sarajevu je naučno obrazovna institucija za proučavanje povijesti,kulture,književnosti i svih oblika umjetnosti,te proučavanje jezika,folklora i vjere Bošnjaka,kao i drugih naroda koji su živjeli i žive na tlu Bosne i Hercegovine.
Bošnjački institut je smješten u najstrožijem centru Starog Sarajeva i sastoji se iz:
1.Gazi Husrev-begovog hamama XVI stoljeće,2.Zgrade bivšeg historijskog arhiva Bosne i Hercegovine XX stoljeće,3.Zgrade bivšeg „Plana“ 1960.godina i 4.Veznog dijela kompleksa iz 2001.godine.
Gazi Husrev begov hamam nastao je u XVI stoljeću-zlatnom stoljeću u razvoju starog Sarajeva,tačnije 1555.godine kao monumentalna građevina ove funkcije sa muškim i ženskim odjelom(ćifte hamam) i predstavlja jednu od najvrijednijih potkupolnih kompozicija klasičnog osmanskog arhitektonskog stila u nas.U centru kako muškog,tako i ženskog odjela bili su šadrvani oko kojih se moglo sjediti i voditi razgovore,tako da su hamami,osim osnovne funkcije kupanja imali i funkciju okupljanja građana.
Poznato je da ta društvena uloga kupatila vodi porijeklo iz Starog Rima,a Arapi su preuzeli i dalje razvijali antičke civilizacijske tekovine.Zna se da su u najvećim rimskim kupatilima postojale sofe na kojima se moglo prileći,a da bi se što lakše zaspalo,pod je popločavan pločicama na kojima su prikazani talasići.
Treba napomenuti da je samo 45 metara od hamama sjeverno u ulici Ćemerlina postojala jedna od najstarijih džamija u Sarajevu Džamija Haseći Hatun ili Džamija za Banjom(radi se o Gazi Husrev-begovom hamamu).Uz džamiju je postojala groblje i sačuvan je prijepis sa davno nestalog nišana koji glasi:“Umrla i od Boga pomilovana dobrotvorka Haseći Hava.Za njezinu dušu prouči Fatihu-Godina1436/37.“
Prema ovoj 1436/37 godini,godini smrti Haseći hatun Have,džamija koju je podigla,spada među tri džamije koje su postojale u Sarajevu prije konačnog zauzeća Bosne od Osmanlija 1463.godine.To su:Careva,Nesuh begova i Haseći Hava hanume(koju je u XVI stoljeću obnovila Šahdidar supruga Gazi Husrev-bega,ali joj nije promijenila naziv prve dobrotvorke Haseći Have.Džamija je porušena prije II svjetskog rata,a 1950 godine groblje je ekshumirano i podignute montažne barake OZEBiH.a,da bi prije agresije na BiH bile uklonjene i sagrađena stambeno poslovna zgrada za državne funkcionere.Time je ovaj duhovni prostor definitivno uklonjen,bez mogućnosti obnove i povezivanja sa Bošnjačkim institutom,suvremenim naučnim,kulturnim i prosvjetiteljskim centrom Bošnjaka.
2.Zgrada bivšeg Historijskog arhiva i( prvobitno škola i klub Dr.Fichera) u Koturovoj ulici broj 3.Ovu zgradu sagradio je u stilu a-u secesije Dr.Ludvig W.Huber 1909.godine.Kasnije je u posjed zgrade došao Dr.Josip Ficher a njegovi nasljednici su je prodali Gradskoj općini Sarajeva.1949.godine provedena je nacionalizacija,a 1978.godine u zgradu je smješten Historijski arhiv.U agresiji na Sarajevo ova zgrada je značajno oštećena pogocima granata u krov,a oštećeni su,krovna i stropne konstrukcije,prozori i fasada tokom 1992.g…
3.Zgrada bivšeg „Plana“ sagrađena je 1960.g. na neuobičajen način.Naime,izgrađene su montažne metalno staklene fasade po projektu arh.Esada Kapetanovića i može se reći da je ova zgrada bila u disharmoniji sa klasičnim osmanskim stilom hamama.
Šezdesetih godina je,po prvi puta rekonstruisan hamam i adaptabilno prilagođen za potrebe kasina-kockarnice.Tom prilikom hamamski ćulhan je ostao zatrpan zemljom,a na jednom dijelu hamama je uspostavljen podrum.
Rekonstrukcijom hamama za potrebe Bošnjačkog instituta izvedena je prije svega sanacija kako bi se sačuvala autentičnost ovog vrijednog objekta klasičnog osmanskog graditeljstva,te je kroz samu namjenu ovog prostora provedena vakifova želja da to bude u svrhu manifestacija kulture(promocije,izložbe,seminari i druga okupljanja poklonika kulture i obrazovanja).Na taj način je optimalno iskorišćen prostor od 555 kvadratnih metara.
…Biblioteka Bošnjačkog instituta sadrži 90.000 bibliotečkih jedinica,a sastoji se od slijedećih sektora:BOSNICA,ISLAMICA,CROATICA,SERBICA,JUGOSLAVICA,SLOVENICA,TURCICA I EMIGRANTICA.
Bosnica je jedan od glavnih sektora biblioteke Instituta,a usredsređena je na historiju,tradiciju,religije i geopolitički položaj BiH.Sadrži knjige,rukopise,dokumente i periodiku o BiH na bosanskom,srpskom,hrvatskom,arapskom,turskom,engleskom,francuskom,ruskom i drugim jezicima.
Sektor Islamica sadrži zbirke Kur*ana i tefsira,historijska djela i radove na arapskom,turskom,perzijskom,kao i na evropskim jezicima,te enciklopedije,zbirke i zbornike klasičnih arapskih djela iz raznih naučnih oblasti.Islamica takođe sadrži bogatu zbirku klasičnih orijentalnih djela,reprinta,rukopisa i unikata,objavljenih u izdanju Goethe instituta iz Frankfurta.Sadrži i fond islamskih knjiga i štampe iz BiH,Hrvatske,Srbije,Crne Gore,Kosova i Makedonije.
Poseban kuriozitet predstavlja rukopisni fond od 413 kodeksa sa 613 djela.
Tu su zbirke i materijali audio-vizuelnog karaktera,fotografije,geografske karte iz raznih perioda historije BiH.
Bošnjački institut posjeduje i stalnu izložbu od 450 umjetničkih slika i drugih umjetničkih djela najvećih stvaralaca BiH.
U ovom nabrajanju najimpresivniji je broj od 90.000 bibliotečkih jedinica i to na samom otvaranju Bošnjačkog instituta.Koliko je poznato,niko i nikada u nas na samom otvaranju bilo kakve bibliotečke institucije nije poklonio svom narodu toliki fond.Neosporno ovaj fond i sve ostalo što je učinio Adil-bega Zulfikarpašića,svrstava,kao dobrotvora i vakifa,u red sa najvećim dobrotvorom Gazi Husrev-begom,bar što se nauke i prosvjete tiče.
Prisjetimo se samo šta je u svojoj darovnici(vakufnami) Gazi Husrev-beg naveo:“Dobra djela gone zlo,a najuzvišenije od dobrih djela je milodar,najuzvišeniji milodar je onaj koji ostaje zauvjek,a od dobrotvornih djela opet je najljepše ono koje jest,odnosno koje će se trajno ponavljati…“
Bošnjački institut stvarno JEST i ako Bog da,trajno će se ponavljati jer je dalekovidi vakif Adil-beg predvidio da se svojom djelatnošću samoizdržava i širi,znači da vječno traje.
Izvor:Sarajevo-evropski Jeruzalem(SA 2001.)