MILETINA, RADOSLAV DODIG

miletinaMiletina je smještena u istočnom dijelu općine Ljubuški,na tromeđi Ljubuškoga,Čapljine i Čitluka,s površinom 5,625.358 m četvornih i 452 stanovnika(prema popisu iz 1991.).U sjevernom i istočnom dijelu graniči s Međugorjem,na jugoistoku sa Zvirovićima,a na zapadu s Crnopodom i Cernom.Topografski gledano,veći dio Miletine smjestio se uz rubove brda Miletine i Žuželja.Najviša kota je 313 metara,a najniža 109 m. Dijeli se na četiri zaseoka:Podmiletinu,Daupovinu,Iliće/Redže i Buntiće/Eleze.Kroz područje Miletine teče potok Lukoć,čije ime potječe od luk,dakle krivudavi potok,koji je suh gotovo cijele godine i ekološki onečiščen.U crkvenom pogledu  Miletina pripada župi Sv.Jakova u Međugorju,jer je Miletina dulje vrijeme bila u sastavu Međugorja.Od 1948. Kao neovisno naselje pripalo je administrativno općini Ljubuški.

Od Čitluka udaljena je 7 km,od Ljubuškog 9 km,od Čapljine 14 km i od Mostara 28 km.U Miletini živi devet rodova:Buntić,Dragičević(češće je inačica Dragićević),Dugandžić,Elez,Ilić,Krtalić(doseljen),Markičević(doseljen) i Vasilj.U selu postoje dva katolička groblja:Srebrenica i Klarino grobalje u Daupovini.Na groblju u Srebrenici pokopani su rodovi:Buntić,Dragićević,Dugandžić,Grgić,Ilić,Vasilj i Vidović.Srebrenica se formirala kao groblje 1938.,dok je nova kapela podignuta 1970.Na njemu ima više grobova časnih sestara.Kapela na groblju u Daupovini sagrađena je 1936. I pod zaštitom je sv.Klare Asiške.U blizini kapele podignut je spomenik žrtvama rata i poraća.

Za Srebrenicu fra Petar Bakula zabilježio je zanimljivu predaju 1867.Piše da je na tom mjestu bila velika crkva,oko koje su kasnije preostali plemićki i pučki grobovi(Misli očito na srednjovjekovne bilige-stećke)“Na tom su mjestu mnogi svjedoci i veoma često vidjeli vrlo jaku i rumenu svjetlost.Narod redovito misli da svjetlost odaje ondje skriveno blago“(Aluzija na samo ime Srebrenica).

U katastarskim spisima u Miletini mogu se pronaći sljedeći toponimi:Barovina,Crna Ploča,Cvitanovac,Daupovina,Doci,Dočani,Doline,Dračevica,Dračov klanac, Dubrava,Džabovine,Grabova ljut,Ježevac,Kartuša,Kočeljak,Kraljeve ploče,Kravića gomila,Krči,Lazina,Lučine,Majkovac,Mali Žuželj,Mandin kuk,Nugao,Ograde,Omeđine,Orlov kuk,Orlovina,Podmiletina,Podvornica,Poljica,Srebrenica,Šanderova vlaka,Šašine,Šećiji kuk,Torine,Trnova rupa,Trstenica,Veliki kamen,Veliki Žuželj,Vinac(Vinci),Vlaka,Vrtlina,Vučija stopa,Zanoga i Zgrade.

Miletina obiluje kulturno-povijesnim spomenicima.Među najbrojnijim su prapovijesne kamene gomile(tumuli),rasijani na mnogim lokalitetima.Njihov broj prelazi dvjesta(oko 209),s tim da ih je dvadesetak stradalo prigodom podizanja nasada vinograda.Neke od njih imaju imena-Kravića i Ilića gomila,primjerice,ali nijedna arheološki nije istražena.Gradina Žuželj(kota 313m) na istoimenom brdu(katkad Veliki  Žuželj) najmarkantnija je,najveća i najočuvanija ljubuška prapovijesna tvrđava.Od sjevera prema jugu mjeri 170 m,a od istoka prema zapadu 186 m.Unutar utvrđena kompleksa nalaze se dvije kamene gomile,međusobno povezane manjim zidom,čija uloga nije posve jasna.Prostor na vrhu brda većim dijelom branjen je dvostrukim kamenim suhozidom,uz pomoćni bočni zid na istoku.U samoj gradini i po padinama brijega nalaze se mnogobrojni ulomci keramike različitih oblika i fakture.Druga gradina nalazi se na brdu Miletini(kota 234m)i ima dva obrambena prstena,sa zidovima prosječno debelim oko tri metra.Vanjski prsten je 111x85m,a unutarnji 37x27m.Visina očuvana zida u unutarnjem prstenu,koji ima dva ulaza,doseže do jednog metra.Na lokalitetu Lučine u blizini ceste Miletina-Međugorje-Tromeđa,nalazi se grobište biliga(stećaka) u trima skupinama,dobrim dijelom obraslo i utonulo u zemlju.Sedamdesetih godina bila su vidljiva 32 primjerka,od kojih je pet bilo ukrašeno.

Danas je Miletina dobrim dijelom orijentirana na međugorski vjerski turizam.Mjestom prolazi regionalna cesta Zvirovići-Tromeđa-Š.Brijeg.koja će postati priključnom cestom prema autocesti na trasi koridora Vc.

Izvor:Ljubuško silo(2013).

4653 Posjeta 1 Posjeta danas