BEZ BOSANSKI(platno)

bosanska-čoha

Pod ovijem imenom steko je svjetskog glasa bez,što ga izrađuju vrijedne
ruke naših domaćica,kćeri i sestara po Herceg-Bosni.Taj se bez danas
traži i na najvišim svjetskim pijacama,kao što su bečka i pariska.Prije
nego o samom bezu budem govorio,daj da zavirimo u kućicu naše
skromne tkalje,pa da vidimo tu silnu mašineriju sa kojom ona ovako
divan bez izrađuje.
Kuća je kao i ostale kuće,samo u jednome uglu koje prostorije,gdjegod
blizu prozora,kako može imeti dovoljno svjetlosti za rad,sastavljen je
stan-razboj.Pored stana je vito i čekrk,a pored čekrka kotarčica sa
nekoliko cijevi od trske.Ovakovu trstiku goje žene u baščama naročito
za cijevi.Još gdjegod u kući,ili u suhu pred kućom,obješene su ili
prislonjene snovače ili snovaljke,kako ih gdje zovu.U snovačama je 15-20
gvozdenih šipaka,a na svakoj šipci po dva drvena mosura.Pored snovača
je vlačuga,a pored nje 10-20 gvozdenih ili drvenih kočića.Eto to je cijeli
pribor sa kojim naša skromna tkalja,ovaj naš čuveni bez izrađuje.
Bez se izrađuje lanen,polulanen,pamučan,polusvilen i svilen.Laneni je bez
od samoga lana a izrađuju ga seljanke,a nose seljaci i seljanke.Lan se
ponajviše goji u zemlji,a ima ga koji se kupuje u trgovaca.To je takozvana
 “kanava”.Ona je neprepredena te je žene i djevojke same prepredaju.Lan
koji se izrađuje u zemlji posije se na dobro uređeno i nagnojeno
zemljište.Muškarci zemlju preoru,urede,nagnoje i lan posiju,a oostali
posao ženskadija radi oko njega.Pošto lan ponikne  nekoliko podraste
treba ga dobro od travuljine oplijeviti.  
  Pošto lan sazre,počupa se u rukoveti.Rukoveti se povežu ispod samih
sjemenjaka,pa se na kukolje(pobiju) po njivi,da se sjeme bolje osuši.
Kad se je sjeme dovoljno osušilo onda dođe na češalj.Na češlju se sjeme
otruni,a strnike povežu u snopove.Lan povezan u snopove strpa se
u močilo,pa se pritisne kakvom kladom ili kamenjem da nebi po vodi
poplinuo,ili da ga voda nebi odnijela.U močilu lan stoji 12-15 dana.Iz
močila se povadi pa se snoplje razveže i prostre na sušila.Sušilo je blizu
močila.To je livada,ili njiva koja nije uzorana-glavica,ili uopće kakvo
prazno mjesto među ziratima gdje hajvan ne dolazi.Ako nema takoga
mjesta u blizini močila,onda se lan nosi kući.Kod kuće se prostre
gdjegod prema suncu,kako se može nadzirati,da ga hajvan ili što drugo
ne raznese.Pošto je ovdje dovoljno osušeno onda se meće na sušilo s
vatrom da se još bolje osuši i smlači.Sušilo s vatrom ovako se pravi:
četiri račvaste sohe pobiju se u zemlju u jednakome razmaku jedna od
druge u četvrt.Na račve metnu se druge otanje prave sohe,a povrh njih
namjesti se ljesa.Na ljesu ozgo poreda se lan,a pod ljesu naloži vatra.
Pošto je se lan osušio i razgrijao onda dođe u stupu.Kad je lan već
prošao kroz stupu,i tu se od podzera očistio,dođe na trlicu.U trlici se
još bolje pčisti od pozdera.Ovaj posao zove se trljenje.Sa trlice dođe
lan na veliki “garbun”.To vi je sprava nalik na onaj češalj,ili
garbuna kako se zovu gvozdeni zupci,i što ih imade podosta uokrug
načičkanijeh.Na garbunu se lan vlači.Ovaj se posao zove vlačenje
ili vlačiti lan.
Pošto je lan na garbunu razvučen,onda se grebena.Na grebenama
se vadi vlas,a to su on najfinija vlakna.Vlas se savija u povjesmo.
Onaj ogori lan,zove se kudelja.Kudelja se savija u patke.Iza toga
se lan prede sa preslice,ili na vreteno,ili na čekrkliju.Od konca
opredenog od vlasa prave se konci za šav.Uzvod u bez,i osnova
u bolji i ljepši bez.Od konca od kudelje tka se oslabiji bez,tzv.melez.
Pozder se miješa u kreč kad se kartaju sobe I u gnjilu kad se prave
peći.
Bez laneni je od samog lana,a polulaneni je osnova lana a potka od
pamuka.Mota se,snuje,navija i tka kao i ostali bezovi.

Izvor:Grdić Luka-Iz naroda i o narodu

 
3194 Posjeta 1 Posjeta danas