HIVZIJA HASANDEDIĆ: SUTORINA

Sutorina

Sutorina(Šeker-liman) nalazi se u Crnoj Gori,sjevero-zapadno od Toplanskog zaliva.Smještena je u jednoj udolini do Konavala i zaprema oko 28 kilometara kvadratnih površine.Od 1483. do 1687. bila je pod turskom vlašču i imala za njih veliki strategijski značaj jer su oni ovuda imali iz Bosne izlaz na Jadransko more.Sva bolja i plodnija zemljišta u nižim predjelima Sutorine držali su muslimani.Po padu Novog u mletačke ruke 1687. sve muslimanske porodice povukle su se iz Sutorine u Hercegovinu a na njihova napuštena imanja naselili su se:mletačka i peraštanska vlastela i neke srpske porodice.Mirom u Požarevcu 1718.Turska je dobila izlaz na more jednim uskim koridorom kroz Sutorinu.

Turci su po zauzimanju Sutorine izgradili veliku vojarnu i džamiju za koju se ne zna kada je podignuta i čija je bila zadužbina.Sutješki muslimani su u proljeće 1718. srušili staru i dotrajalu džamiju u Sutorini i na istom mjestu sagradili novu.Radnu snagu i potrebnu građu:drvo i kreč,dao im je Osman.paša Resulbegović koji je lično nadgledao njenu izgradnju.Ustanici su je zapalili i srušili u julu 1875. i nikad više nije obnovljena.Još joj se vide ruševine,a zemljište oko nje nije ničije vlasništvo.

Na području Sutorine i Neum.Kleka,kuda  je,za turske uprave,Bosanski pašaluk imao jedino vezu s morem,nalazilo se više sela nastanjenih muslimanima i u njima nekoliko džamija.Mi smo utvrdili da su na ovim područjima postojale samo dvije džamije:u Neumu i Sutorini.

Na području Sutorine imale su posjede sljedeće muslimanske porodice:Alijagići,Arslanagići,Cvijetići,Dizdarevići,Kurtovići,Omeragići,Salimići i Resulbegovići.Hasan-beg Resulbegović imao je kuću u Sutorini na turskoj strani,Hasan-beg Arslanagić,sin Derviš-begov,podigao je 1831. na obali Sutorine veliku zgradu za trgovinu koja je služila i za nadziranje granice.Turske vlasti su podizale u Sutorini zgrade za zdravstvene službe i carinarnicu.

Kasim-beg,hercegovački sandžak-beg od 1518.do 1520.godine sagradio je veliki most preko rijeke Sutorine i uza nj masivni han u kome će odsjedati trgovci.Ovi objekti su se nalazili na mjestu gdje se susreću četiri puta,na relaciji između Dubrovnika i Herceg-Novog,a mjesto,kako u dokumentu piše,može vremenom postati kasaba.Oko hana nalazi se nekoliko sela čiji su stanovnici dužni čuvati most i han,a zato se oslobađaju svih nameta(tekalif) i nameta,“karakulak“.

Drugim dokumentom od 25.šabana 981.(20.12.1573)kasim-paša je naredio sarajevskom kadiji Abdulbakiji i novskom naziru mehmedu da kod ovog hana održavaju svake sedmice vašar.Gdje su ovaj han i most bili locirani i kada su srušeni mi nismo mogli saznati jer taj kraj nismo obilazili.

Kada su Mlečani u Kandijskom ratu sa savezničkim brodovljem i uz jaku pomoć Crnogoraca i Bokelja 15.zulkadeta 1098.(22.09.1687.) i konačno zauzeli Novi i ostala mjesta crnogorskog primorja,sve muslimanske porodice iselile su tada u Bar,Hercegovinu i Nikšić.Herceg-Novi je tada napustilo  2.200 stanovnika među kojima je bilo 700 vojnika.Peraštani su po naređenju mletačkog generala Kornera prevezli o svom trošku sa 10 brodova veći broj muslimanskih porodica u Bar i ovdje ih iskrcali.Ne zna se koje su se muslimanske porodice tada naselile u Baru i okolini jer su izumrli svi stari ljudi koji su o tome znali nešto ispričati,a,u nama pristupačnim,izvorima nema im,opet,spomena.

Neke izbjeglice odselile su tada u Hercegovinu i oko 20 porodica u Nikšić.Dio ovih izbjeglica naselio se tada u Trebinju van gradskih bedema gdje su osnovali Omanovića mahalu.Neki prognanici iz Risna naselile su se u trebinjskoj tvrđavi pa je taj dio po njima dobio naziv Risan mahala.Neki su se naselili u Policama i na Gradini,neki su živjeli u Hrupjeli i Gorici a neki u Zasadu,Mostaćima i Starom Slanom.Više muslimanskih porodica iz crnogorskog primorja naselo se tada u Korjenićima,zatim u selima bilećke,stolačke,gatačke,ljubinske,mostarske i konjičke opštine.Međ

U potpisnicima vakufname hadži Saliha temima iz 1676.nalazi se i hadži Ramadan Neveli(iz Novog),od koga vuku porijeklo mostarske Nove.U Ljubuškom su živjeli Novići,a u Vrdolju više Konjica Novalići.U Cernici kod Gacka živio je 1755.Mustafa Novalija,sin Alijin koji je po zanimanju bio terzija.Preci ovih porodica doselili su iz Herceg-Novog kada su ga Mlečani 1687.konačno zauzeli.

Izvor:Muslimanska baština Bošnjaka II,IKC Mostar 1999.

Priredio:Kemal Mahić

 

1986 Posjeta 1 Posjeta danas