STID SINOVA NAD ZLOČINIMA OČEVA

zlocin_genocida_sahovuc_005

Doći će vrijeme blagih naroda,kaže jedan pjesnik.Doći će i vrijeme stida nevinih sinova nad zločinima svoji očeva.Baš onako kako se pred svijetom zastidio Milovan Đilas nad zlodjelima svog vlastitog oca!Kako je i zašto „naša demokratska država“dugim desetljećima skrivala zločin u Šahovićima nad Bošnjacima likvidiranim 1924.godine?

Milovan Đilas bio je u vrhu rigidnog partijskog rukovodstva Jugoslavije kad su započeli 1953.izlaziti njegovi članci u „Borbi“ i časopisu „Nova misao“ s „liberalističkih pozicija“.Tekstom „Anatomija jednog morala“ sručena je u lice Državi i Partiji žestoka pljuska.Ubrzo je postao najpoznatiji jugorobijaš.Ležao je od 1955.do 1966.Ali,u svijet su tajnim kanalima otišli rukopisi knjiga koji postaju bestseleri:“Nova klasa“,1956.,“Besudna zemlja“,1958., i druge.

Emigrantski „Bosanski pogledi“ objavili su 1960.šokantan fragment iz „Besudne zemlje“ o pokolju u Šahovićima krajem 1924.Povod pokolja bila je pogibija crnogorskog prvaka Boška Boškovića i sumnja da su ga ubili muslimani.Otac M.Đilasa,žandarmerijski oficir i niz njegovih rođaka učestvovali su u tom pokolju.

„Bilo je političara“,piše Đilas,“koji su imali za cilj oslabiti muslimane,uništiti njihovu slogu pobijeđenih,pa su narod huškali na krstaški pohod“.Vodila ih je „mržnja“ i „želja za osvetom(za Tursku)“,kao i „pohlepa za zemljom“.Crnogorci su se „spontano stavili pod komandu penzioniranih oficira,koje su putem pronašli…Priključio im se i moj otac,koji nije imao osobitih svirepih naklonosti,ne više od svih drugih Crnogoraca.Nikada poslije nije htio o ovome da razgovara.Žandari,kao i većina činovnika općine,uglavnom Crnogorci,činili su ono što je rulja od njih tražila…Oko 350 osoba bilo je na bestijalan način ubijeno.Došlo je do silovanja žena,jednog zločina koji je do tada kod Crnogoraca važio kao nedopustiva sramota…“

Kad je stigla i vojska,rulja se povukla.“Ali potom opustiše muslimanska naselja.Muslimani prodadoše svoje posjede za bagatelu i odseliše u Tursku“,kaže Đilas i nastavlja:“Ova djela izazvaše opću odvratnost,čak i kod učesnika.Moj brat i ja bili smo užasnuti.Mi smo oredbacivali ocu,jer je bio jedan od predvodnika rulje.Poslije se pravdao da je mislio da se radi samo o nekoliko muslimanskih prvaka.Također se distancirao od zločina,tumačeći ih kao pojavu,koju ni ja ni moj brat nismo u stanju da shvatimo.“

Mada je Jugoslavija imala tada parlamentarnu ustavnost,afera je,bez istrage,pohranjena u tajne arhive policije.Kažnjena su samo „trojica žandara iz Šahovića manjim kaznama,jer su taoce predali svjetini“.

A onda,“nakon što su taoci u Šahovićima poklani,neki je seljak iz našeg sela Sekula,išao od jednog mrtvaca do drugoga i prerezao im žile na nogama“,onako kako „radi seljak s volovima…,da se ne bi mogli ponovo dići,ako su još živi.“Neki su,tvrdi Đilas,u džepovima mrtvaca nalazili krvave kocke šećera pa su ih kasnije jeli…U jednom selu zavezali su grupu ljudi za plast sijena i zapalili.Neki su kasnije tvrdili da je plamen iz zapaljenih tjelesa bip purpurno crven.Jedna grupa napala je usamljenu kuću.

Seljak je upravo gulio janje.Namjeravali su ga strijeljati i zapaliti kuću,ali oguljeno janje im je dalo ideju da objese seljaka nogama na šljivu!Jedan mu je mesar sjekirom ogulio lubanju pazeći da ne povrijedi tijelo.Onda je žrtvi razrezao grudi.Srce je još tuklo.Mesar je golom rukom istrgao srce i bacio ga psetu.Kasnije se pričalo da ga pseto nije taklo.Jer čak ni pseto neće turskog mesa.“Sigurno će biti da se i pas posramio čovjekova zločina!

Najposlije,užas nepravde,potvrđuje Đilas,bio je luciferski:Otac mu je uskoro doznao od povjerljivog čovjeka da nisu muslimani ubili Boška.Smakli su ga crnogorski prvaci iz Kolašina.

Ma koliko god da se taj zločin skrivao,izašao je,mada kasno,na površinu.Makar niko nije osuđen za pokolj nevinih,ostao je stid sinova nad zločinima njihovih očeva.Krv nevinog,“Kainova krv“,ne tone u zemlju!

Autor:dr.Ibrahim Kajan

Izvor:Avaz

Sahovici_1_danasnje_Tomasevo

Šahovići u Crnoj gori, danas novoimenovano Tomaševo

1070 Posjeta 1 Posjeta danas