(U PETAK S AKŠAMOM NASTUPAJU NAJVRIJEDNIJI DANI DUNJALUKA, JESMO LI SPREMNI ???)
Kazao je Allahov Poslanik, podsticuci muslimane na cinjenje dobra u ovim danima, u prvih deset dana zul-hidždžeta: ”Ne postoje dani u kojima je cinjenje dobrih djela draže Allahu od ovih dana”, misleci na prvih deset dana zul-hidždžeta. Rekli su ashabi: ”Pa cak ni borba na Allahovom putu?” Rekao je: ”Ni borba na Allahovom putu!” Nastavio je: ”Osim covjeka koji izade u borbu na Allahovom putu boreci se svojim tijelom i imetkom, i ne vrati ništa od toga.” (Buharija i dr.)
Da li smo sada svjesni velicine vremena koje nam je na pomolu? Vrijeme koje mnogi nisu doživjeli, a dali bi sve što su posjedovali da su samo još jednom doživjeli tu veliku sezonu. Da li je ovo jedini argument koji ukazuje na vrijednost ovih dana?, upitat ce neko. Nije. Mnogo je drugih argumenata koji ukazuju na vrijednost ovih dana. Na vrijednost ovih dana ukazuje hadis Allahovog Poslanika: ”Ne postoje velicanstveniji dani kod Allaha, niti dani u kojima su dobra djela draža Allahu od ovih deset dana, mnogo u njima Allaha spominjite et-tehlilom (izgovarajuci rijeci la ilahe illellahu), et-tekbirom (velicanjem Allaha izgovarajuci rijeci Allahu ekber), et-tehmidom (zahvalom Allahu rijecima elhamdulillahi).” (Hadis je zabilježio imam Taberani sa dobrim lancem prenosilaca, kao što je to potvrdio šejh Albani.)
Na vrijednost ovih dana ukazuje i cinjenica da se Uzvišeni Allah u Kur’anu zaklinje ovim vremenom: ”Tako mi zore i deset noci” (Fedžr, 1.-2.). Ibn Kesir je spomenuo u komentaru ovog ajeta rijeci Ibn Abbasa, r.a., da su to noci prvih deset dana zul-hidždžeta. Više puta u tekstovima smo spominjali da Allahova zakletva nekim od Njegovih stvorenja ukazuje na velicinu tog stvorenja. Uzvišeni Allah se ne kune osim velikim i vrijednim stvorenjima. Uzvišenom Allahu je dozvoljeno da se zakune nekim od Svojih stvorenja, dok Njegovim stvorenjima nije dozvoljeno da se zakunu osim Allahom (bilo kojim Njegovim imenom) ili nekim od Njegovih svojstava.
Insan k’o insan, u svojoj radoznalosti postavi pitanje: Da li postoji neka mudrost u tome što je Allah odabrao baš ovih deset dana? Islamski ucenjaci pokušali su da daju odgovor na to. Kazao je hafiz Ibn Hadžer u ”Fethu”: ”Mislim da je razlog odlikovanja deset dana zul-hidždžeta zato što su u njima sakupljeni svi temeljni ibadeti: namaz, post, sadaka, hadždž, a to nije slucaj ni sa bilo kojim drugim vremenom.”
Upitan je šejhul-islam Ibn Tejmijje o deset dana zul-hidždžeta da li su bolji od deset zadnjih dana mjeseca ramazana, pa je odgovorio: ”Dani deset dana zul-hidždžeta bolji su od zadnjih deset dana mjeseca ramazana, a noci zadnje trecine ramazana bolje su od noci deset dana zul-hidždžeta.” Zamislite da su dani koji su pred nama bolji od dana zadnje trecine ramazana, koje mi maksimalno pokušavamo iskoristiti!
Da li smo ikada postavili sebi pitanje: Da li sam zahvalan Allahu na tome što me je poživio do ove velike sezone, do vremena za koje bi umrli dali cijeli dunjaluk da ga požive? Nama u tome treba da bude pouka. Da li je iskazivanje zahvale na taj nacin što mjesec dana ranije planiramo gdje cemo slaviti Novu godinu, praznik u kojem se toliko grijeha pocini?! Toliko grijeha u danima koji su najodabraniji dani tokom cijele godine. Žalosno je da muslimani više pažnje posvecuju tom prazniku nego oni ciji taj praznik i jeste. Naša djeca tokom cijele godine željno ocekuju i sanjaju o Djedu Mrazu i novogodišnjem paketicu. Nisu oni krivi! Krivi su njihovi roditelji što ih nisu naucili da se paketici kupuju za Bajram, a ne za Novu godinu.
Ako se u našim srcima probudila želja za iskorištavanjem ove velike sezone za koju nismo znali, i niko nam ne može garantovati da li cemo je ponovo doživjeti, evo nekoliko savjeta kako da na najbolji nacin popunimo to vrijeme.
Prvo: covjek koji vjeruje u Allaha nada se susretu s Njime i sprema se za Dan polaganja racuna, trebao bi da u ovim danima poveca cinjenje dobrih djela opcenito, bez razlike o kojem dobrom djelu se radilo, bilo veliko ili malo, prezreno u ocima ljudi, treba maksimalno pokušati da vrijeme popuni cinjenjem dobrih djela.
Na to nam ukazuje opcenitost rijeci Allahovog Poslanika: ”Ne postoje dani u kojima je cinjenje dobrih djela draže Allahu od ovih dana.” Svako dobro djelo je dobrodošlo u ovim danima. Problem je u nama i našim ambicijama, tj. kada se nama kaže da cinimo bilo kakvo dobro djelo, mi to shvatamo da ne treba ciniti ništa.
Drugo: Ove dane treba iskoristiti u pokajanju Uzvišenom Allahu
Ove blagoslovljene dane covjek bi trebao da iskoristi i da njima obnovi ugovor pokornosti sa Uzvišenim Allahom. Da se prisjeti koristi pokajanja i povratka Uzvišenom Allahu. Da se prisjeti da Allah voli pokajnike, da se raduje njihovom pokajanju, da je obecao da ce loša djela pokajnika pretvoriti u dobra. Da se prisjetimo argumenata koji ukazuju na obaveznost pokajanja svim ljudima, bez razlike kojem staležu pripadali.
Trece: Obavljanje hadždža i ‘umre
Oni koji imaju mogucnost u ovim danima da odu i da obave hadždž i ‘umru zasigurno bi ucinili veliko djelo. Koliko je samo hadisa u kojima Allahov Poslanik podstice na obavljanje hadždža i ‘umre! Allahov Poslanik je kazao: ”Za primljen hadždž ne postoji druga nagrada osim Džennet.” (Dobrim – hasen ga je smatrao šejh Albani.) Zar Allahov Poslanik nije, takoder, kazao: ”Kontinuirano obavljajte hadždž i ‘umru, zaista oni brišu siromaštvo i grijehe kao što kovacki mijeh cisti željezo od necistoce.” (Nesai od Ibn Abbasa, r.a., vjerodostojnim ga je smatrao šejh Albani.) Ako svemu tome pridodamo da ce covjek prilikom obavljanja hadždža i ‘umre imati priliku da klanja u haremu Kabe, u kojem je namaz vredniji od stotinu hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu, to biva dodatni faktor koji u covjeku budi želju za obavljanjem hadždža i ‘umre.
Cetvrto: Velikim stepenom pohvaljenosti smatra se post ovih dana
Mnogo je argumenata koji ukazuju na vrijednost posta opcenito, ako na to dodamo blagoslov ovog vremena i da je bila praksa Allahovog Poslanika da posti ove dane, onda shvatamo zašto je ulema kazala da je post ovih dana na visokom stepenu pohvaljenosti. Preneseno je od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio devet dana zul-hidždžeta. Prenosi se od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio: dan Ašure, devet dana zul-hidždžeta i tri dana u svakom mjesecu. (Hadis je zabilježio imam Nesai, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.) A što se tice devetog dana zul-hidždžeta – dana Arefata – o postu tog dana došli su posebni hadisi. Kazao je Allahov Poslanik, kada je upitan o postu na dan Arefata (devetom danu zul-hidždžeta): ”Iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu.” (Muslim i dr.) Kako je Allahova milost prema nama velika, kako sa naizgled malehnim djelima možemo zaslužiti oprost malih grijeha kojih svako od nas ima i za izvoza!
Deseti dan zul-hidždžeta je Bajram kada nije dozvoljeno postiti po konsenzusu islamskih ucenjaka. Na to ukazuje hadis Omera, r.a., da je Poslanik zabranio da se posti dan u kojem je Bajram. (Buharija i Muslim)
Peto: Donošenje tekbira
Ove blagoslovljene dane trebalo bi iskoristiti u donošenju tekbira, velicanju Uzvišenog Allaha. Dvije su vrste donošenja tekbira u ovim danima.
Prva vrsta: opci tekbiri, koji su propisani tokom cijelog ovog perioda. Imam Buharija zabilježio je predaju da su Ibn Omer i Ebu Hurejre, r.a., u ovim danima izlazili na pijacu, pa bi donosili tekbire, pa bi cijela pijaca pocela sa njima da velica Allaha.
Druga vrsta: posebni tekbiri, koji se donose nakon farz-namaza. Pocevši od sabaha devetog dana zul-hidždžeta pa sve do ikindija-namaza zadnjega dana Mine. Po ovom pitanju postoji razilaženje medu ucenjacima, ovo je, po meni, najjace mišljenje.
Šesto: Klanje kurbana
Od dobrih djela koja se mogu uciniti u ovim blagoslovljenim danima je klanje kurbana. Dovoljno je vrijednosti za klanje kurbana što je to bila neprestana praksa Allahovog Poslanika. Takoder, hadis Allahovog Poslanika: ”Ko ima mogucnost pa ne zakolje kurban neka se ne približava našoj musalli (mjestu obavljanja namaza).” (Hadis je zabilježio imam Ibn Madže, dobrim – hasen ga je smatrao šejh Albani.)
Treba ukazati na cinjenicu da je u našem narodu proširen velik broj slabih hadisa koji ukazuju na vrijednost klanja kurbana, koji su mnogo više poznati nego oni koji su vjerodostojni. Jedan od njih je da ce kurbani nositi njihove vlasnike preko Sirat-cuprije. Hadis o tome je mnogo slab (daif-džidden) i ne može se koristiti kao šerijatski argument, pa cak ni kod onih ucenjaka koji su dozvolili rad po slabim hadisima, jer su i oni postavili uvjete za postupanje po slabom hadisu, a jedan od uvjeta je da slabost hadisa nije velika. Takoder, hadisi da ce vlasnik kurbana imati za svaku dlaku dobro djelo, da za krv kurbana nagrada bude upisana prije nego što krv padne na zemlju, da je to najbolje djelo koje covjek može uciniti prvog dana Kurban-bajrama.
Kolika je važnost klanja kurbana govori nam cinjenica da je vecina ucenjaka smatrala da je klanje kurbana pritvrdeni sunnet, dok je bilo i onih koji su smatrali da je to obaveza onima koji su imucni.
Mnogo je dobrih djela koja bi covjek trebao da cini i da prakticira tokom ovih dana.
U nastavku cemo spomenuti samo neka djela, podsjecanja radi, bez spominjanja dokaza koji ukazuju na njihovu vrijednost:
– mnogo upucivanje dove, ne zaboravljajuci na bracu, rodbinu, prijatelje, a posebna pažnja i dova za stanje ummeta,
– dobrocinstvo roditeljima,
– obilazak rodbine, prijatelja, poznanika, brace u vjeri,
– ucenje Kur’ana i poducavanje drugih Kur’anu,
– klanjanje dnevnih i nocnih nafila,
– sjedenje u džamiji izmedu namaza, a narocito sjedenje u džamiji od sabaha do izlaska sunca, i klanjanje dva rekata nakon izlaska sunca,
– ucenje zikrova, posebno poslije namaza, pred spavanje, jutarnji i vecernji,
– obilazak bolesnika,
– udjeljivanje sadake, posebna pažnja prema iznemoglim osobama, hudovicama i jetimima,
– pozivanje ljudi u Allahovu vjeru, pojašnjavanje propisa Allahove vjere onima kojima je potrebno,
– maksimalno cuvanje od grijeha, narocito onih koji su veliki, a u ocima mnogih postali su sitniji od mušice, kao što je gibet (ogovaranje), nemimet, laž, gledanje u ono što nije dozvoljeno, kamata, mito.
To su samo neka djela koja bismo mogli da cinimo tokom ovih dana, a bitno u svemu tome jeste da covjek ocisti namjere, odnosno da sve što cini bude iskreno radi Uzvišenog Allaha. Kazali su ucenjaci prvih generacija: ”Koliko je malih djela (u ocima ljudi) a njih je iskrenost ucinila velikim, a koliko je velikih djela (u ocima ljudi) a njih je neiskrenost ucinila