U ono vrijeme,kada je na ovim prostorima trajala duga i polarna noć,putujući jutarnjim autobusom iz Tuzle za Sarajevo,od Živinica mi je skoro redovno saputnik i sabesjednik bio drug Kasim,istaknuti član SK,veliki borac protiv svih devijacija i deformacija u partijskim redovima.Kao takav, bio je uvažavan i involviran u sve pore našeg društvenog i političkog života.
Nakon što bi se udobno smjestio u sjedište,pažljivo odložio tašnu,suvenir s posljednjeg partijskog kongresa,pitam druga Kasima da li se naspavao i odmorio,a on odmah poseže za citatom druga Tita,koji je upozorio da da moramo biti stalno budni jer domaći i strani neprijatelji nikada ne spavaju i da nema odmora dok traje obnova.Na moju opasku da „Konjuh“ postiže izvanredne rezultate u proizvodnji stolica,drug Kasim citira druga Kardelja,koji je izjavio da samo svjestan samoupravljač može biti dobar proizvođač.Usput me propituje jesam li sinoć na TV-u slušao nadahnuto izlaganja druga Ive Komšića,koji je jasno,precizno i koncizno s podastrtim činjenicama i podacima utvrdio da našem putu u svijetu nema alternative i da će Amerika i Engleska,uključujući cijelu Evropu,biti samoupravna i proleterska.Priznajem da sam u to vrijeme akšamlučio s prijateljima,zbog čega me drug Kasim upozori na ozbiljan propust i preporuči da obavezno pogledam reprizu izlaganja.
Usput primjećujem da ondje u selu,podalje od drndave ceste,tek što nije završena džamija,preostalo je još samo skidanje skela s minareta.Drug Kasim odmah poseže za drugom Lenjinom,koji je upozorio da je religija opijum za narodne mase,a ne zaboravlja ni popa,drugu Vasu Pelagića iz Žabara,koji je,druga Vasu Pelagića iz Žabara,koji je,koristeći se vlastitim iskustvima,konstatirao da bi „vjerovao svak* u Boga kad bi moglo bit*,da očita *vjerovanje* i da bude sit“.
Prelazim na privatni teren i žalim se na druga Stevu,koji mi pravi neprilike,a drug Kasim poseže za citatom druga Tita,koji je upozorio da u ratu skovano bratstvo i jedinstvo moramo čuvati kao zjenicu oka svoga.Napokon,nakon dugog truckanja,brektanja,stenjanja,dotrajalog autobusa po neravnoj cesti,stigosmo na sarajevsku autobusku stanicu.Ja odahnuh,a drug Kasim konstatira da samo samoupravno osviješteni vozač može autobus dovesti tačno i sigurno na odredište.
Vrijeme je postdaytonsko,a ja opet u autobusu za Sarajevo.Na autobuskoj stanici u Živinicaama, u autobus ulaze putnici.Među njima je i jedan s prosjedom njegovanom bradom za kojeg se odmah vidi da je hadžija.Sjeda na slobodno sjedište do mene i selami oslovljavajući me imenom.Kontam,prekontavam se, naprežem moždane vijuge da se sjetim ko je i odakle me poznaje.Napokon,upali mi se svjećica i ja ispod hadžijske brade prepoznah druga Kasima.
Hadži Kasimu bi plaho drago što sam ga prepoznao jer je to značilo da se ništa nije promijenio.Slijede pitanja,propitivanja i duga priča hadži Kasima kroz kakve je sve džehenemske muke prošao.U džehenemskoj vatri hadži Kasim proučio je tri puta Kur*an,Jasin napamet naučio,tekbirio,dove i mevlude činio i tako,fala dragom Allahu,glavu živu iz džehenema izvukao.Allah mu dragi dao i na Ćabu je otišao,zahadžio se i opet će,ako dragi Bog dadne.Šućur Svemogućem i veliku kuću je napravio,veliki dućan namakao.Pitam,propitkujem,zapitkujem,a hadžija mi citira prvo na arapskom,a potom na bosanskom jeziku ku*ranske ajete i sure.Dragi Allah nas je pogledao te se kutarisasmo onog vremena teškog bremena.Allah nam dragi dade te sretno stigosmo u Sarajevo,konstatira hadži Kasim.
Uz „allahimanet“,žali što nema vremena da zajedno kahvu popijemo.Hiti na važan sastanak u stranku,potom će u Islamsku zajednicu,a onda,petak je,na džuma-namaz s ahbabom hadži Muratom u Čekrekčijinu džamiju.Veli da sigurno znam njegovog ahbaba jer je bio velika fora u Socijalističkom savezu.
Izvor:STAV