Ako za nekoga kažemo da spada među najveće naučnike svih vremena,onda sigurno moramo imati puno dobrih dokaza za tu tvrdnju.Historija nauke,međutim,kaže da Ibn Sina sigurno jeste bio jedan od najvećih znanstvenika koje je svijet ikada vidio.Iako je živio prije čak hiljadu godina,taj učenjak je zadužio i nas koji tako davna vremena jedva da možemo i zamisliti.
Ibn Sina je rođen 980.godine u gradiću Afšanahu pored Buhare,tada velikog grada i prijestonice tadašnje Perzije.Inače,Buhara se danas nalazi u državi Uzbekistan,ali su ti krajevi u to vrijeme bili samo središte velikog Perzijskog carstva.Kad mu je bilo pet godina,njegov otac Abdullah dobio je posao u Buhari,pa je cijela porodica tamo preselila.
Još kao dječak,Ibn Sina je pokazivao posebnu darovitost i inteligenciju.Tako je već sa deset godina postao hafiz Kur*ana,odnosno znao napamet svetu knjigu muslimana.Štaviše,još u toj dobi odlično je ovladao vjerskim naukama i arapskim jezikom.Naime,njegov maternji jezik je bio perzijski.Kad je Ibn Sina navršio 12 godina,učitelj Natili je prepoznao da se radi o dječaku nevjerovatno talentovanom za nauku.Tako je Ibn Sina uz svog učitelja počeo detaljno izučavati i tako složene nauke kao što su logika,filozofija,astronomija i geometrija.
A sad nešto naročito zanimljivo.U nekim svojim knjigama sam Ibn Sina piše da je do 18 godine pročitao i zapamtio sve važne knjige o nauci toga vremena.Nekoliko godina proveo je po bibliotekama gdje je svakodnevno čitao knjige sakupljene iz cijelog islamskog svijeta.I,vjerovali ili ne,izgleda da je na desetine tih knjiga znao napamet.Zato neki današnji naučnici tvrde da je Ibn Sina imao takozvano “fotografsko pamćenje”.To je rijetki dar da se jednom pročitano štivo zapamti od riječi do riječi i više nikad ne zaboravlja.Zgodno,zar ne?Vjerujemo da mu zavidite na toj sposobnosti.
Ono što je Ibn Sinu već u tim godinama posebno zanimalo bila je medicina.Danonoćno je čitao i izučavao sve medicinske knjige koje su mu bile dostupne.Kažu da je spavao samo par sati dnevno i da je to uspijevao tako što je pio neki poseban napitak od ljekovitog bilja koji je sam izmislio.Uglavnom,uskoro je počeo liječiti bolesnike i to veoma uspješno.
U to vrijeme razbolio se vladar Buhare,Nuh ibn Mensur,i dvorski ljekari nisu ga uspijevali izliječiti.Neko,onda,predloži da pozovu mladog liječnika o kome se po gradu toliko priča.I,zaista,Ibn Sina je uspio izliječiti vladara,koji mu onda ponudi da zatraži nagradu kakvu god želi.A Ibn Sina zatraži za dopuštenje da se koristi bogatom dvorskom bibliotekom.Naravno,bilo mu je udovoljeno.
Ibn Sina je u 22.godini života,ostao bez oca,pa je preselio u Gorgandž u kojem se nije duže zadržao.Tu je upoznao vjernog prijatelja Ebu Ubejd Džozdžanija..Taj čovjek napisao je kasnije Ibn Sininu biografiju koja je sačuvana do našeg vremena..
Desetak godina dvojica prijatelja selili su iz grada u grad,iz pokrajine u pokrajinu,ali se nigdje nisu uspijevali skrasiti.Naposljetku je Ibn Sina ipak na nekoliko godina ostao u Reju,u blizini današnjeg Teherana.Ondje je napisao i većinu svojih najvažnijih djela iz oblasti medicine i filozofije.Nakon Reja Ibn Sina je došao u Hamadan,tada važno političko i kulturno središte u današnjem Iranu sa svojim vjernim prijateljem.
U Hamadanu je neko vrijeme bio u službi vladara kao dvorski liječnik I znanstvenik,ali je uskoro pao u njegovu nemilost,pa se čak nekoliko godina skrivao u kući jednog prijatelja.Naposljetku su on i I Džudžani prerušeni u odjeću derviša lutalica,uspjeli pobjeći u grad Isfahan.Tamo je pronašao utočište kod tamošnjeg vladara i ondje je proveo ostatak svog burnog života.
Ustvari,Ibn Sina je često bio napadan i osporavan od strane drugih učenjaka okupljenih na dvorovima vladara.Nešto iz puke ljubomore,a nešto zato što ga nisu razumijevali,njegove kolege nisu ga baš voljeli.Možda je to bilo i zato što se Ibn Sina i nije baš uklapao u uobičajenu sliku naučnika u to vrijeme.Bio je čovjek veoma slobodnog duha,radoznao kao I svaki pravi znanstvenik i mislilac,a volio je i muziku,druženje s prijateljima,izlete u prirodu,šalu I zabavu.Sve to ga nije spriječilo da napiše neka od najznačajnijih djela o medicineiI filozofiji svih vremena,a i brojne knjige o drugim naukama.
Ibn Sina(980-1037) pisao je djela iz različitih naučnih oblasti:medicine,filozofije,logike,teologije,etike,astronomije,fizike,matematike,književnosti…Pouzdano se zna da je napisao 111 većih ili manjih djela,a pripisuje mu se i još stotinjak drugih knjiga.
Izvor:ZAMBAK,2012 godine,broj 1.
Priredio.K.M.
