Kako li je samo lijepo bajramsko odijelo

Proslavljanje Bajrama u Bosni i Hercegovini, osim vjerske, ima i onu tradicijsku dimenziju. Tokom stoljeća islama u Bosni i Hercegovini Bošnjaci su, proslavljajući Bajram kao vjerski praznik, u njega ugradili i neke tradicijske elemente, što nam daje kompletnu sliku onoga što Bajram predstavlja Bošnjacima. Jedan od običaja vezanih za Bajram, koji opet proistječe iz islamske tradicije i prakse Allahovog poslanika Muhammeda, a. s., jeste da svi ukućani na Bajram oblače najljepšu odjeću koju imaju, po mogućnosti novu, kako bi osjećaj zadovoljstva i draž Bajrama bili što veći.

JAKUB SALKIĆ

Međutim, čoha od koje su krojena muška odijela bila je skupa i malo je bilo onih koji su mogli priuštiti da svaki Bajram „taze“ odijelo pribave. Češće su muškarci imali bajramsko odijelo ili „bajramske haljine“ koje su se oblačile samo za vrijeme bajramskih mubarek dana. Ovaj običaj oblačenja najljepšeg odijela, bajramskog odijela, zadržao se i danas. Uoči Bajrama su butici puni, traže se nova bajramska odijela. Koliko je duboko utkan običaj oblačenja novog i lijepog bajramskog odijela u našu kulturu, pokazuje i to da se obično kaže: ako se ne može kupiti novo odijelo, ili nova košulja makar, neka onda barem čarape budu nove.

No, kako je izgledalo bajramsko odijelo jednog Bošnjaka i Bošnjakinje prije 100-200 i više godina. Tradicionalnu odjeću naroda Bosne i Hercegovine danas možemo naći u muzejima, vidjeti na smotrama folklornih društava, a sve češće i vidjeti na bajramskim svečanostima. Ljudi naručuju tradicionalnu bosansku odjeću kako bi barem na jedan dan dali doprinos očuvanju naše tradicije. A boljeg dana za to do Bajrama nema.

BOSANSKA NOŠNJA IZ TEŠNJA

Jedan od rijetkih zanatlija terzija i abadžija koji se i danas bavi krojenjem i šivenjem tradicionalne nošnje jeste Fehrudin Jašić iz Tešnja, koji u svojoj radionici „Bosanska nošnja“ izrađuje tradicionalne odjevne predmete na isti način i od istih materijala od kojih su se krojili i šili prije 100, 200 ili 300 godina. Za Stav je preporučio bajramsko odijelo kakvo bi se nosilo u davnom vaktu.

„Uvijek se odijevanju pridavao veliki značaj svugdje u svijetu, ali, čini mi se, kod nas posebno, evo, ja to mogu potvrditi samim poslovima i narudžbama. Ne znam ni sam koliko imam narudžbi do Bajrama. U zadnje vrijeme dijaspora najčešće kupuje, oni zapravo sebi to mogu i priuštiti. Dakle, i prije se gledalo da se za Bajram lijepo obuče, namiriše i zato je to bajramsko odijelo ostalo kao pojam do danas“, kaže Jašić.

On objašnjava da, kada govorimo o bošnjačkoj tradicionalnoj nošnji, imamo begovske, gradske i seoske nošnje. Nošnja je bila prilagođena po mjestu življenja i po staležu kojem je neko pripadao. „Kao i danas, neko nosi markiranu odjeću, neko ne“, objašnjava Fehrudin. Po garderobi se, dakle, moglo procijeniti kakav je nečiji položaj u društvu, primijeti se njegov status. To se najčešće primjećivalo na garderobi, bukvalno, odnosno primjećivali su se ukrasi koji su izvezeni na garderobi. Begovske nošnje bile su ukrašene zlatnom i srebrenom srmom, to je pokazivalo bogatstvo.

 

635 Posjeta 3 Posjeta danas
News Reporter