BRANKO ROGIĆ: KOKOT

Mnogi Ljubušaci ne znaju za riječ Kokot i gdje se nalazi ovaj zaselak Ljubuškog koji je prije 60,70 godina bio nastanjen brojnim obiteljima a danas tu živi samo jedna obitelj.Međutim,u zadnjih desetak godina mladi obnavljaju svoju djedovinu kroz popravku putova i svojih nastambi i sadnjom maslinika i drugog voća.
Neki dan sam imao priliku i razgovarati s jednim od obnovitelja svoje djedovine.Robert,s kojim sam razgovarao vrlo dobro poznaje ovaj lokalitet pa kaže da su njegovi preci Bradvice 1686.godine,bježeći od Turaka iz Rame našli utočište u Omišu,a iz Omiša su se tri brata početkom 19.stoljeća naselila:jedan u Veljake,drugi na Kokot(koji se nekad zvao Mali Omiš,a po drugim Čitluk) i treći u Čitluk a prezime su dobili po oruđu koji se zvao bradva.Sugovornik mi pokaza pojedina oruđa čak iz doba Ilira,a radi se o vrhu strijele od oštre kosti,i predmete iz srednjeg vijeka te iz doba Turskoga,raznih bodeža i mač.
Kokot prema povijesnim izvorima još uvijek ne znamo iz kojeg vremena potječe navedeno ime a kao Podljubuški se spominje u 19.stoljeću.Na ovom prostoru kako je rečeno su živjele porodice Šimić(stigli iz Drinovaca),Grepe(došle iz Papratnice kod Vrgorca),Džaje ili Džajići(stigli iz Vojnića),Bradvice(iz Rame preko Omiša) a iz ranijeg razdoblja su tu živjeli Melići ili Bukovci i dr.Zaseok Kokot koji se nalazi ispod Butorovice na kojem je jezgra stvaranja Ljubuškog i blizina kule Herceguše obiluje brojnim izvorima(po Sadikoviću ima ih preko 30).
Kokot je bio zanimljiv za prva naselja te su to prepoznali i Rimljani jer u blizini imamo Vilu Rustiku ili arheološka naselja iz doba antike na Mostarskim Vratima jer preko Kokota je išao put iz Mostara preko Starog Ljubuškog ili Podljubuškog(jedan njegov ogranak koji se spajao sa rimskim putom Narona-Salona).Kasnije je u Tursko doba put koji je popločan kaldrmom vodio je sve do Imotskog a danas je na pojedinim mjestima još vidljiva ta kaldrma.
Ali nažalost sve to još nije dovoljno istraženo kako bi služilo očuvanju kulturne baštine i za turističke svrhe.Možda jednoga dana mladi arheolozi i u ovom zaseoku zakopaju pijukom istraživajući skrivena blaga i tako obogatimo Ljubuški a sve s ciljem razvoja Ljubuškoga.
Ne treba posebno isticati da je Kokot mikroklimatski i u mikropoložaju veoma podesan za razvoj voćarstva a to su još i Rimljani prepoznali pa su tako na ovom prostoru nekad bili brojni vinogradi,bajamici,maslinici i drugo voće.
Preko Kokota put nas pješački vodi do također zanimljivog zaseoka Mrljanovca i dalje do Gornjih Radišića sa zasađenim maslinama.Ovakvih lokaliteta na prostoru Ljubuškog ima na desetke i sigurno preko ruralnog razvoja to može biti zanimljivo za sveukupni razvoj našeg mjesta.
5.5.2015.,Ljubuški

Izvor:Branko Rogić:Praktični savjeti u poljoprivredi;Ljubuški 2020.
Izbor:Kemal Mahić

Kokot, foto Lejla Fazlic

Kokot, pogled na Plantazu, foto L.Fazlic

Kuca na Kokotu, L.F.

Zubarin voda i put za Kokot. L.F.

Mrljanovac, L. F.

Kuce na Mrljanovcu, foto Lejla Fazlic

1709 Posjeta 1 Posjeta danas