Bosanski izrazi (uz šaljivu notu)

Abadžija – krojač specijaliziran za pravljenje ukrasa na narodnoj nošnji. Uglavnom vezovi.

aberećke-abertute – interesantna drevna igra u kojoj se ispoljavaju prve simpatije prema suprotnom spolu.

Ada – riječno ostrvo (mn. ade).

Adeš – imenjak

Adže –  amidža skraćeno, ali se adže i kaže za stariju mušku osobu, koja nešto vrijedi i uživa poštovanje u svojoj okolini. Neki lokalni oblik paše.

Aferim – svaka čast, hvala na pomoći

Agda – slatki zaljev koji se spravlja od vode i nehumanih količina šećera. Za sad je još nepotvrđeno, ali kruže mahalske priče kako je agda u stvari radioaktivni materijal.

Ahbab – jaran, drug, prijatelj

Akrep – rugoba, ružna osoba

Akšamluk – pijuckati piće uz meze u trenucima opuštanja

Alat – konj

Almaz – specijalna vrsta noža kojom se siječe staklo.

Alpina – osvježavajući bezalkoholni napitak sastavljen od šećera, vode i alpskihtrava. Prije zadnjeg rata ga je bilo u uvozu iz Slovenije, a u Austriji se može kupiti kao “almdudler”.

Alčak – muškarac, nezgodan i sebi i svojoj okolini

Ambar – pomoćna zgrada za odlaganje poljoprivrednih artikala, kukuruza, pšenice isl.

Ambrela (izgovara se da dugim e). – dolazi od engleskog umbrella, što znači kišobran.

Amidža – brat od babe (tate)

Amper – kanta

Anam – tamo, na tu stranu

Avaz – glas, havaz

Avlija-  dvorište

Avlijaner – pas mješanac od zla oca i gore matere, bosanska obična džukela ili skraćeno bodž.

Ašik – pričati sa suprotnim spolom (ašikovati)

Ašićare – javno, naveliko, “u otkosima” – “ti me ašićare počeo zezati”

Ašlama – sorta krupne trešnje

Aždaja, aždaha – mitološko stvorenje, koje se u većini priča poistovjećuje sa zmajem koji bljuje vatru. Aždaje ponekad pojedu i čovjeka. Kod nas srećom nema ovih nemani, ali zato većina pušača ima aždaju u džepnom izdanju.

Baglama – neki još i kažu žabica. Metalni dio koji pričvršćuje vrata za okvir (za štok).

Bagra – ološ, bandit, skupina ološa i probisvijeta. Ponekad se iz nerazumljivih razloga koristi i od milja, “e jesi bagra” u smislu “svaka čast na obavljenom poslu” ili tako nešto.

Bah – lokalizirana verzija riječi “baš”.

Bahnuti – ući nekome u kuću nepozvan, iznenada. (htjela sam doći al’ bahnu mi komšinica)

Baildisati – izmoriti se od nekog posla, npr. joj baildis'o sam se

Bajagi – kao da, tobože.

Bajato – stanje hrane kad se ne potroši na vrijeme. npr. bajat hljeb.

Bajka – baja, buba, insekt koji puže tlima

Baklava – poslastica koja se u Bosni sprema za velike događaje (Bajram, nova godina,svadba, i sl.). sastoji se od više spratova jufki između kojih se ubacuju mljeveni i sječeni orasi, ponekad grožđice, i sve se to zalije mega slatkim zaljevom (vidi agda).

Bakrač posuda koja služi da se vadi voda iz bunara. Često je u upotrebi ilokalizirana verzija “bokrač” ili deminutiv “bokračić”

Baksuz – baksuz je čovjek koji je promašio loto za jedan broj, čovjek koji je zakasniona autobus ili voz, čovjek koji je up'o u otvoreni šaht na cesti.

Bakćati se – baviti se nečim, imati problema s nekom određenom materijom.

Baljega, balega – marvenski izmet.

Baljezgati – pričati gluposti,

Baljezgariti, baljezgati – pričati ili pisati gluposti

Bamija – povrće (bobice) nalik grašku od kojeg se sprema poznato staro jelo. Navodno bamlja ima dejstvo sličnom onom koje ima “muška voda” sa obronoka Konjuha.

Baraba – bezobrazna osoba sklona napastvovanju, fizičkim obračunima, pijanstvima,ološ, propalica.

Bardak – veliki ibrik, bokal. U okolici srebrenika može se čuti i “brdak”.

Basamak – drvene stepenice na starim bosanskim kućama

Bašća – dvoriste, vrt, avlija

Basma – sve vrste platna za šivanje suknji, dimija, bluza itd…

Baterma – ništavilo, bezveznjak, pjano.

Baška – nešto posebno, odvojeno

Begenisati – nalaziti nekog lijepim, privlačnim. on je nju begeniso = ona mu se sviđa

Behnuti – prepasti, uplašiti

Bekrija – slobodan momak

Belaj – nevolja, nezgoda, nesreća

Belegija – po funkciji slična hegetu, ali se belegija više koristi za oštrenje kosa, a može se sresti i u domaćinstvu za oštrenje noževa. Napravljena od kamena.

Belćim -“kao da nisi”, ili “većem imaš” i sl

Belćim – vjerovatno, možda, haman.

Bendati – priznavati, pridavati važnost, “ma ne bendam je ni dva posto”.

Beraćak – manji sepet, berač, kaže se: “srce mi ko beraćak”

Berićet rod, izobilje, berićetno – isplativo. berićetna godina – plodna godina, unosna žetva.

Besjediti – pričati poučno i lijepo, obično kažu: kad ona besjedi i hajvan a kamoli insan ušuti i sluša.

Bezbeli – naravno, sigurno

Bešika – bešika je specijalni ležaj za malu bebu. bešika je koljevka, u bešici dijete se lahko uljulja da lahko zaspi.

Beščeg – potez u drevnoj igri klikera, koji podrazumijeva “zvanje” na dva poteza s ciljem izbijanja suparnikova klikera iz roše i to bez promjene pozicije. Upravo zbog iznenadnog “zvanja” u igri klikera, potrebno je nakon svakog poteza reći “ništa”, kako bi “zvanje” bilo zabranjeno.

Bihuzuriti – smetati

Bilmez – glupan, budala, neznalica, nevješt, neupućen čovjek, ljenčuga, neradnik

Birluk – veliki stari ekser

Birvaktile – davno prošlo vrijeme. u gramatičkom smislu bio bi to ekvivalent za plusquamperfekt.

Bleknuti – reći nešto, ali u pogrdnom smislu.

Bliška – jedna vrsta kockarske igre. novčići se bacaju prema liniji, i najbliži toj liniji kupi sve novčiće. Na našim prostorima prvi susret mladih sa hazarderskim svijetom

Bljuhavica – snijeg u polutečnom stanju, kaže se još i bljuzgavica ili kratko bljuzga

Bluza – gornji dio odjevne opreme, npr. vojnička bluza

Boj – sprat, kat, dio. izgovara se sa kratkim o. “na spratu” -* “u gornjem boju”.

Bokal – velika posuda za limunadu ili vodu

Bokluk – septička jama

Bona -“draga moja” a u rečenici veoma često, “đesi bona”,”jami bona”

Borija – specijalna vrsta svirala koja se pravi od vrbove kore u rano proljeće kada vrba ima najviše soka.

Bošnjakuša – autohotna vrsta kruške.

…nastavlja se

Bosanac.ba

2090 Posjeta 1 Posjeta danas