Na današnji dan prije 23 godine, u vrijeme brutalnih agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, u opkoljenom Sarajevu održan je Bošnjački sabor.
Tog 27. septembra 1993. godine, u vrlo teškim i presudnim trenucima za Bošnjake i Republiku BiH, koji su bili izloženi sistemskom uništenju, u glavnom gradu naše zemlje okupili su se tada najveći intelektualci našeg naroda i razgovarali o sudbini zemlje s hiljadugodišnjim kontinuitetom postojanja.
Na zasjedanju Bošnjačkog sabora bilo je prisutno 377 sabornika te 80 poslanika iz okruga Tuzla, Doboj, Zenica, Visoko, Travnik, Mostar, Konjic, Bihać, Banja Luka, Zagreb i Goražde. Zasjedanjem je predsjedovao prof. dr. Enes Duraković koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika inicijativnog odbora Aliju Isakovića, predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića, reisu-l-ulemu Mustafu ef. Cerića, prof. dr. Muhameda Filipovića, te ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine dr. Harisa Silajdžića. Na Saboru su prisustvovali i turski, iranski i američki ambasador, predstavnici islamskih, katoličkih i pravoslavnih vjerskih institucija itd.
Bošnjački intelektualci na Saboru su donijeli dvije historijske odluke.
Usvojena je Deklaracija kojom je vraćeno zabranjeno narodno ime BOŠNJAK. Drugom odlukom, Bošnjački sabor opredijelio se za jedinstvenu državu BiH u njenim historijskim granicama – sabornici su odbili podjelu BiH!
Otvarajući zasjedanje, u svom čuvenom govoru Alija Isaković prisutnima je, između ostalog, rekao: „U nekim normalnijim okolnostima bilo bi prirodno da ovakvu odluku donese svenarodni referendum, ali u nemogućnosti da to obavimo, osnovne naše institucije („Preporod“, tadašnje Vijeće kongresa bosanskomuslimanskih intelektualaca, Islamska zajednica i „Merhamet“) pokrenuli su sazivanje ovoga sabora sa željom da se o ovako krupnim odlukama govori na što je moguće široj osnovi, gdje bi bili zastupljeni predstavnici svih struktura našeg društva i, po mogućnosti, svih regija“.
Prije nego što su sabornici donijeli odluku o protivljenju podjeli BiH, na zasjedanju su bošnjački intelektualci razmatrali tada aktuelni nacrt ženevskog projekta sporazuma o uspostavljanju mira u BiH. U skladu s tim projektom, BiH je trebala biti unija tri republike – bošnjačke, srpske i hrvatske.
Nakon brojnih burnih diskusija o tome da li prihvatiti taj nacrt sporazuma ili ne, učesnici Sabora rekli su – „NE“.
Vijesti.ba
Bošnjaci Hercegovine
1103 Posjeta 1 Posjeta danas