Nakon Bečkog rata turska moć u Europi opada. Nastojanje pojedinih sultana XIX. stoljeća:
Mahmuda II.(1808. -1839.)
Abdul Medžida (1839. -1861.)
Abdul Hamida (1876. -1909.)
da ojačaju carstvo ostale su bez željenih rezultata.
Godine 1833. Alipaša Rizvanbegović dolazi iz Carigrada u Mostar sa fermanom po kojem je sultan odijelio Hercegovinu od Bosne i njega postavio za pašu. 1851. godine, na zapovijed Omer-paše Latasa, ubijen je Ali-paša Rizvanbegović, a Hercegovina pripojena bosanskom pašaluku. Hercegovački ustanak (1875.) prouzrokovao je ponovno dijeljenje Hercegovine od Bosne i stvaranje posebnog vilajeta.Početkom 1877. Porta je ukinula hercegovački vilajet i, pretvorivši ga u sandžak, ponovno ga priključila Bosni.
U to vrijeme u Hercegovini su živjeli Hrvati,Srbi,Muslimani,Židovi i Romi. Muslimani su kao vladajuća klasa bili povlašteni, a ostali su kao raja bili izloženi raznim zulumima.1856. prestaje materijalna pomoć Francuske katoličkom stanovništvu u Hercegovini, a počinje austrijska.Katolici su i pravno dobili jednakost s muslimanima.Kako se narednih desetljeća ta ravnopravnost nije ostvarila,započele su pripreme za ustanak, koji se kasnije proširio po istočnoj i zapadnoj Hercegovini.Na Berlinskom kongresu, na prijedlog austro-ugarskog ministra vanjskih poslova Julija Andrassya, Austriji je dopuštena okupacija i upravljanje Bosnom i Hercegovinom.Taj prijedlog je usvojen i u jesen 1878. godine prestaje turska, a započinje austro-ugarska uprava u Bosni i Hercegovini. Od 1833-1878. Hercegovina se gospodarski razvija.Zasluga za to pripada Ali-paši Rizvanbegoviću koji gradi puteve,mostove,tvrđave,saraje i druge objekte.Uveo je sadnju dudova, maslina, šipaka i svih vrsta južnog voća.Isušio je ljubuško i trebižatsko polje i u njemu sijao rižu.U Brotnju je obnovio vinogradarstvo.Svatko je morao uzgajati kukuruz,krompir i duhan.Iz Njemačke je doveo mlinare koji su sagradili mlinice od izvora Bune do njegova ljetnikovca.Prodavao je hercegovačku šumu Talijanima.
Za njegovih nasljednika u Hercegovini se prave kolski putevi(1863.).Gotovo u isto vrijeme zaslugom talijanskog arhitekta kapucina fra Mate Lorenzonija grade se mostovi na Lištici i na Mladinama.1873. započeti su radovi na mostu na Musali(Mostar), dok je most u Konjicu sagrađen 1861.,a na Trebišnjici kod Dražindola građen je od 1873. do 1876. godine.Za razvoj gospodarstva u Hercegovini važno je osnivanje narodne blagajnice 1856.(prva zadruga za štednju i pomoć), zatim uvođenje pošte u Mostaru(1867.), podizanje zgrada za 8 prikladnih dućana iznajmljenim svjetovnim trgovcima što ih je samostan na Širokom Brijegu oko 1870. godine odredio za narod „jer se puk silno tužio da nema gdje šta kupiti“,te organiziranje Društva sv.Ante(1872.) za podizanje obrta i otvaranje prve Banke pod nazivom Mons Pietatis.Gospodarstvo Hercegovine u tursko doba bilo je povezano uz duhan koji je sadila svaka kuća u Hercegovini. Pušili su samo oženjeni ljudi i to na čibuk i takum. 1875. godine proizvedeno je u Hercegovini oko 225 000 kg duhana,a od te količine izvezeno je u BiH i Dalmaciju oko 20%.O otkupu duhana u Hercegovini saznajemo iz novina Glas Hercegovca gdje stoji „Ovogodišnji otkup duhana u Hercegovini počet će u mostarskom, ljubuškom, stolačkom i trebinjskom kotaru…Preporučuje se svima da što bolje urede svoj duhan, i sami sobom da ga razdiele na dotične klase,da ga moć budu što bolje državi rasprodati“.Poslije vojničke okupacije u kolovozu 1878. uslijedila je ekonomska, financijska i nacionalna okupacija Bosne i Hercegovine.
Skoro istodobno s okupacijom, Austro-Ugarska je pod rukovodstvom vojnih topografa pristupila uspostavljanju gruntovnice i katastra.U kontinentalnom dijelu Hrvatske i Slovenije započela je uspostava zemljišne knjige 1855. godine, u Dalmaciji 1881.,u Bosni i Hercegovini 1884.Posebnu vrijednost predstavljaju originalni austrijski zemljišni posjedovni listovi(Grundbasitz-Bogen) s upisom imena bivše kmetovske porodice(kmetenansassigkeit i imena i prebivališta zemljoposjednika(name und wohnort des grunbasitzers).Vlasnici su uglavnom bili Turci.Iz primitivne i naturalne privrede s patrijarhalno-društvenim uređenjem i Hercegovina prelazi u sklop kapitalističke privrede.Sva roba iz zapadnog svijeta u naše pokrajine ide preko Beča i Budim-Pešte.Mađarski i njemački kapital koristi veliko prirodno bogatstvo ovih pokrajina.Domaće stanovništvo imalo je malu korist od tuđinske industrije jer su sva sredstva za proizvodnju bila u rukama stranaca.Desetak godina nakon okupacije i domaće stanovništvo počelo se snalaziti u novom gospodarstvu.Najprije su se snašli Srbi i stekli dosta veliki kapital,Hrvati su ostali mali trgovčići i obrtnici, dok su Muslimani ostali pasivni promatrači svega što se zbiva s njima i u zemlji.
Od 1883.do 1903. Vrhovnu upravu Bosne i Hercegovine vodio je Kallaj koji je davao smjer i ton bosanskoj upravi.Za vrijeme njegova upravljanja u zemlji je uvedena suvremena administracija, uređeno sudstvo, naročito gruntovnica, provedena željeznica, sagrađene su ceste, vodovodi, bolnice, osnovan je Zemaljski muzej u Sarajevu, zapušteni gradovi počeli su se modernizirati i pretvarati u zapadno evropske gradove.Postignuta je javna i privatna sigurnost.
Izvor:Marija Naletilić;Motrišta 2006.br:35
Priredio:Kemal Mahić
