Bosanski ejalet sve do 1835. godine dijelio se uglavnom na četiri sandžaka.Sjedište ejaleta bio je Travnik sve do 1851. godine,sa manjim prekidom od 1833 -1839/40. godine.Sjedište sandžaka bila su: Travnik za Bosnu do 1833. godine.,onda Sarajevo, Tuzla za sandžak Zvornik, Pljevlja ili Mostar za Hercegovinu, Skoplje za sandžak Klis, a kad su osnovani bihaćki,banjalučki i novopazarski sandžak sjedišta su im bila Bihać, Banja Luka i Sjenica.
Sandžaci su se dijelili na kaze(kadiluke).Kaza je u upravnomm smislu bila distrikt(srez). Međutim, taj termin označavao je područje koje je pripadalo jusisdikciji jednog kadije.Ali ta dva područja nisu se uvijek podudarala. U svakoj kazi je sjedio upravni službenik kojeg je postavljao valija kao svog predstavnika odnosno zastupnika(muselima ili muteselima,zabita ili sl.)
Podjela sandžaka na kaze do 1835. godine izgledala je ovako:
BOSANSKI SANDŽAK:
Bihać, St. Majdan, Kozarac,Banja Luka, Ključ, Derventa, Tešanj, Žepče,Travnik, Fojnica,Visoko, Maglaj, Kladanj, Rogatica(Čelebi Pazar), Sarajevo, Višegrad, Nova Varoš,Sjenica i Novi Pazar.
HERCEGOVAČKI SANDŽAK:
Nikšić, Gacko(Cernica),Trebinje(Ljubunje), Nevesinje, Stolac, Blagaj, Mostar, Ljubuški, Konjic, Duvno, Foča, Čajniče, Pljevlja(Taslidža), Prijepolje, Podgorica i Kolašin.
ZVORNIČKI SANDŽAK:
Gornja Tuzla, Donja Tuzla, Gradačac, Bijeljina, Janja, Zvornik, Srebrenica i Birče(Vlasenica).
KLIŠKI SANDŽAK:
Livno, Kulen Vakuf,Jezero(Golhisar), Jajce, Skoplje, Prozor, Neretva.
Od 1835. godine kaze ovog sandžaka su pripojene bosanskom, banjalučkom i hercegovačkom sandžaku.
Ovakva podjela sandžaka na kaze je uglavnom bila stalna, sve dok nije ponovo formiran bihaćki i nanovo obrazovan novopazarski i banjalučki sandžak.
Tada su iz bosanskog sandžaka izdvojene kaze:
Bihać, Stari Majdan, Kozarac i Ključ u BIHAĆKI SANDŽAK;
Banja Luka,Derventa,Maglaj i Tešanj u BANJALUČKI SANDŽAK;
Sjenica,Novi Pazar i Nova Varoš u NOVOPAZARSKI SANDŽAK;
Prema jednom popisu u zvaničnom kalendaru iz 1266/1849. godine Bosna se dijelila na četiri sandžaka:
BOSNA,HERCEGOVINA,ZVORNIK,KLIS:
U sandžaku BOSNI navode se sljedeće kaze sa nahijama: Travnik,Sarajevo(sa nahijama Kreševo,Visoko,Fojnica i Vareš), Rogatica,Priboj,Novi Pazar(sa Sjenicom i Mitrovicom),Stari Vlah(sa Novom Varoši), nahije Prozor,Krupa,Bužim,Ostrovica, kaza Višegrad,Olovo sa Kladnjem, Birče sa Knežinom, Bosanski Brod,Banja Luka, Kostajnica sa nahijama Kozarac, Prijedor, Dubica, nahija Stari Majdan, kaza Bihać i Kamengrad.
U sandžaku HERCEGOVINA bile su sljedeće kaze:
Trebinje( nahijama Nikšić i Popovo), Kolašin, Mostar, Nevesinje, Cernica, Prijepolje, Pljevlja, Foča (sa nahijama Ulog i Čajniče), nahija Gacko,Konjic,Duvno, Ljubuški sa nahijom Imotski, Stolac (sa nahijom Gabela), nahije Ljubinje,Blagaj i Počitelj.
Sandžak KLIS dijelio se na kaze:
Aksihar(Prusac),Golhisar(Jezero),Jajce(sa nahijom Belgraddžik, nahija Glamoč,Livno(sa nahijom Grahovo),Kulen Vakuf(Novosel).
Kaze su se od uspostavljanja osmanske vlasti dijelile na nahije.Nahije su manje-više odgovarale srednjovjekovnim nahijama ili župama.Ali nahije nisu imale svoje zasebne upravne činovnike,nego su ulazile u vlast činovnika koji su upravljali većom teritorijom. Vremenom nahije postaju samo ostaci prvobitno utvrđene organizacije i njihov teritorij nema tačno određene granice.Tako još u XVIII, a pogotovo u XIX stoljeću stare nahije se skoro potpuno gube.Ovaj izraz počinje da označava teritorije jednog kadiluka.
Izvor:Aličić S. Ahmed:Uređenje Bosanskog ejaleta od 1789. do 1878.g. Orijentalni institut SA,1983.
Priredio:Kemal Mahić
