ALIČIĆ S. AHMED:Podjela sandžaka na kaze(kadiluke) do 1835. godine

Bosanski ejalet sve do 1835. godine dijelio se uglavnom na četiri sandžaka.Sjedište ejaleta bio je Travnik sve do 1851. godine,sa manjim prekidom od 1833 -1839/40. godine.Sjedište sandžaka bila su: Travnik za Bosnu do 1833. godine.,onda Sarajevo, Tuzla za sandžak Zvornik, Pljevlja ili Mostar za Hercegovinu, Skoplje za sandžak Klis, a kad su osnovani bihaćki,banjalučki i novopazarski sandžak sjedišta su im bila Bihać, Banja Luka i Sjenica.

Sandžaci su se dijelili na kaze(kadiluke).Kaza je u upravnomm smislu bila distrikt(srez). Međutim, taj termin označavao je područje koje je pripadalo jusisdikciji jednog kadije.Ali ta dva područja nisu se uvijek podudarala. U svakoj kazi je sjedio upravni službenik kojeg je postavljao valija kao svog predstavnika odnosno zastupnika(muselima ili muteselima,zabita ili sl.)

Podjela sandžaka na kaze do 1835. godine izgledala je ovako:

BOSANSKI SANDŽAK:

Bihać, St. Majdan, Kozarac,Banja Luka, Ključ, Derventa, Tešanj, Žepče,Travnik, Fojnica,Visoko, Maglaj, Kladanj, Rogatica(Čelebi Pazar), Sarajevo, Višegrad, Nova Varoš,Sjenica i Novi Pazar.

HERCEGOVAČKI SANDŽAK:

Nikšić, Gacko(Cernica),Trebinje(Ljubunje), Nevesinje, Stolac, Blagaj, Mostar, Ljubuški, Konjic, Duvno, Foča, Čajniče, Pljevlja(Taslidža), Prijepolje, Podgorica i Kolašin.

ZVORNIČKI SANDŽAK:

Gornja Tuzla, Donja Tuzla, Gradačac, Bijeljina, Janja, Zvornik, Srebrenica i Birče(Vlasenica).

KLIŠKI SANDŽAK:

Livno, Kulen Vakuf,Jezero(Golhisar), Jajce, Skoplje, Prozor, Neretva.

Od 1835. godine kaze ovog sandžaka su pripojene bosanskom, banjalučkom i hercegovačkom sandžaku.

Ovakva podjela sandžaka na kaze je uglavnom bila stalna, sve dok nije ponovo formiran bihaćki i nanovo obrazovan novopazarski  i  banjalučki sandžak.

Tada su iz bosanskog sandžaka izdvojene kaze:

Bihać, Stari Majdan, Kozarac i Ključ u BIHAĆKI SANDŽAK;

Banja Luka,Derventa,Maglaj i Tešanj u BANJALUČKI SANDŽAK;

Sjenica,Novi Pazar i Nova Varoš u NOVOPAZARSKI SANDŽAK;

Prema jednom popisu u zvaničnom kalendaru iz 1266/1849. godine Bosna se dijelila na četiri sandžaka:

BOSNA,HERCEGOVINA,ZVORNIK,KLIS:

U sandžaku BOSNI navode se sljedeće kaze sa nahijama: Travnik,Sarajevo(sa nahijama Kreševo,Visoko,Fojnica i Vareš), Rogatica,Priboj,Novi Pazar(sa Sjenicom i Mitrovicom),Stari Vlah(sa Novom Varoši), nahije Prozor,Krupa,Bužim,Ostrovica, kaza Višegrad,Olovo sa Kladnjem, Birče sa Knežinom, Bosanski Brod,Banja Luka, Kostajnica sa nahijama Kozarac, Prijedor, Dubica, nahija Stari Majdan, kaza Bihać i Kamengrad.

U sandžaku HERCEGOVINA bile su sljedeće kaze:

Trebinje( nahijama  Nikšić i Popovo), Kolašin, Mostar, Nevesinje, Cernica, Prijepolje, Pljevlja, Foča (sa nahijama Ulog i Čajniče), nahija Gacko,Konjic,Duvno, Ljubuški sa nahijom Imotski, Stolac (sa nahijom Gabela), nahije Ljubinje,Blagaj i Počitelj.

Sandžak KLIS dijelio se na kaze:

Aksihar(Prusac),Golhisar(Jezero),Jajce(sa nahijom Belgraddžik, nahija Glamoč,Livno(sa nahijom Grahovo),Kulen Vakuf(Novosel).

Kaze su se od uspostavljanja osmanske vlasti dijelile na nahije.Nahije su manje-više odgovarale srednjovjekovnim nahijama ili župama.Ali nahije nisu imale svoje zasebne upravne činovnike,nego su ulazile u vlast činovnika koji su upravljali većom teritorijom. Vremenom nahije postaju samo ostaci prvobitno utvrđene organizacije i njihov teritorij nema tačno određene granice.Tako još u XVIII, a pogotovo u XIX stoljeću stare nahije se skoro potpuno gube.Ovaj izraz počinje da označava teritorije jednog kadiluka.

 

Izvor:Aličić S. Ahmed:Uređenje Bosanskog ejaleta od 1789. do 1878.g. Orijentalni institut SA,1983.

Priredio:Kemal Mahić

 

 

 

709 Posjeta 1 Posjeta danas