Sve više obnovljenih starih kuća u BiH i RH

Obnova starih kamenih kuća od početka pandemije doživljava procvat.

Taj trend osjetan je i u BiH i u Hrvatskoj. Stoga smo za komentar zamolili mladog stručnjaka Antu Tolića koji je na obnovi tradicionalne hercegovačke kuće i diplomirao. – Moje mišljenje je da postoji nekoliko razloga koji su doveli do tog trenda. Jedan od njih definitivno je i sve veća zainteresiranost turističkog sektora za, realno, neistražen i ruralni dio Hrvatske i BiH, kao i želja turista da se povežu s prirodom u što većoj razini. Budući da su ruralni turizam do sada zapostavljali privatni investitori u BiH i Hrvatskoj, svako ulaganje u njega pokazuje se kao dobitak s obzirom na to da je potražnja značajno veća od same ponude. Također, postoji i dio investitora koji su odlučili obnoviti svoja rodna ognjišta ili ognjišta svojih predaka zbog emocionalne povezanosti s tim krajem, što je, dakako, i dodatna vrijednost na investiciju obnove i revitalizacije kao takve – priča nam Tolić.

Zdraviji i ugodniji život

Pitamo ga i kako komentira da ono što nas je othranilo, ali i ono od čega smo svi praktički pobjegli, opet postaje neizbježno. – Selo se pomalo vraća u život, ali vjerujem kako će u idućim godinama namjera povratka biti i veća. Ljudi su se nekada odlučivali za odlazak u grad jer je on nudio veću kvalitetu života i jer su određene pogodnosti bile na ruku čovjeku, ali i njegovim bližnjima. Migracija stanovništva posljednjih pedesetak godina bila je isključivo u jednom smjeru. Međutim, promjene su vidljive posljednjih nekoliko godina i predstavljaju trend kretanja povratka mladih obitelji, ali i sve više umirovljenika. Koji je razlog tome? Mlade obitelji na selu mogu kupiti kvalitetnu nekretninu s okućnicom o kojoj u gradu mogu samo sanjati. Razlika u kupoprodajnoj cijeni kvadrata u gradu i na selu iznimno je velika. Osim toga, postavlja se pitanje i kvalitete života. Je li za mlade obitelji i djecu ljepše, zdravije i ugodnije živjeti na seoskom tlu ili u prenapučenim gradovima čiji infrastrukturni razvoj nije pratio migraciju i širenje broja stanovništva? Također, većina obitelji u svojem vlasništvu u današnje vrijeme posjeduje jedno vozilo, a vrijeme koje utroše kako bi iz sela došli do prve trgovine i liječnika često je kraće od vremena potrebnog da isto naprave u gradovima u kojima je velika gužva. Kvaliteta života, financijska isplativost, veće mogućnosti, ali i prilika za brojne nove seoske izazove i uspomene razlozi su što se ljudi vraćaju na selo i što im jedinu žal predstavlja činjenica da se za taj životni korak nisu odlučili prije – govori nam Ante. Završni rad na studiju graditeljstva u Varaždinu temeljio mu se upravo na obnovi stare kamene kuće. – Mnogo sam puta svjedočio pričama mojih predaka koji su mi sa žarom pričali kako se nekad živjelo, koliko ih je živjelo pod jednim krovom, kako nisu imali ništa, ali jesu jedni druge i kako su bili sretni. U mojoj obitelji postoji jedna stara kamena kuća iz koje potječemo, ali zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa njezina obnova nije bila realna i moguća. Zapamtio sam emociju dida Petra, strica Zdenka i oca Ivice dok su mi pričali o tome i u idućim godinama nerijetko sam započinjao temu o obnovi stare kuće. Taj žar i emocija koje nose stare priče i u meni su stvarali neku novu, posebnu emociju.
Vrijeme je prolazilo, u međuvremenu sam postao student preddiplomskog studija građevine i jedne večeri, dok sam razmišljao što bi mi mogla biti tema završnog rada, odlučio da će to biti baš obnova stare kuće. Međutim, politika fakulteta nije bila takva da sami možemo birati temu, nego samo predložiti tri kolegija iz kojih bismo pisali rad, stoga sam preddiplomski studij završio pišući o sasvim drugoj temi. Nova prilika za realizaciju stare želje pružila se prije tri godine kad sam odlučio upisati i diplomski studij kako bih upotpunio znanje i dignuo ga na veću razinu. Kroz kolegije imao sam čast sudjelovati u nastavi vrhunskih profesora, među kojima moram istaknuti doc. dr. sc. Matiju Oreškovića. Taj mladi čovjek s velikim je žarom držao kolegije, a jedan od njih bio je i Revitalizacija, konzervacija i restauracija građevina. Nakon uspješno položenog pismenog i usmenog dijela ispita, prišao sam mu i iskazao veliku želju da mi bude mentor i da moja tema bude “Obnova tradicionalne kamene kuće”. Pokazao sam mu nekoliko fotografija, ispričao kratki osvrt i priču koja me veže uz taj kraj i samu kuću. Nakon kratkog razmišljanja, nekoliko konzultacija i kratkih dogovora, prihvatio je i postao mi mentor. Tako sam započeo svoj posljednji korak prema stjecanju diplome inženjera građevine – istaknuo je. Za kraj ga pitamo planira li završni rad primjenjivati i u praksi jer smo čuli da već ima zainteresiranih da im on pomogne u obnovi starih kamenih kuća.

Vrhunski turistički ‘začin’

– Naravno, jedna od mojih namjera s ovim radom bila je pretvoriti ga u nešto opipljivo. Idealno bi bilo kada bi se moj projekt realizirao, ali ponavljam, zbog imovinskopravnih odnosa to je vrlo teško ostvarivo. Međutim, sam projekt izazvao je određene promjene u komunikaciji između vlasnika, pa se iskreno nadam da će oni uspjeti pronaći zajednički jezik i omogućiti realizaciju samog projekta. Svojom ljubavlju prema obnovi kamenih kuća zarazio sam i neke svoje kolege te se iskreno nadam da ćemo se ubrzo prihvatiti izrade projekta za obnovu i revitalizaciju cijelog sela Tolići, smještenog pored Gruda, na Cerama. To bi bio vrlo zanimljiv pothvat, a realizacija samog projekta omogućila bi vrhunski turistički “začin” Grudama koji definitivno nedostaje u njihovoj riznici. Projekt bi sadržavao suvenirnicu, seoski muzej, restoran, apartmanski smještaj i sve ostale sadržaje koji su nužni da eko-etnoselo Tolići zaživi punim plućima. Financijska realizacija samog projekta mogla bi biti moguća u budućnosti iz fondova Europske unije za razvoj ruralnih područja do 100% svoje vrijednosti, čime ćemo svakako težiti, a, naravno, dobrodošle su i privatne investicije ako postoji takva inicijativa.Što se tiče interesa drugih investitora, postoji interes još nekoliko njih za revitalizaciju njihovih objekata, a s obzirom na to da sam emocionalno vezan za kraj Hercegovine i Gruda, nikakva druga opcija, osim volonterske, na tim projektima ne dolazi u obzir. Iskrena ljubav se ne naplaćuje i cijena joj se ne može nikada odrediti, a s obzirom na to da uistinu volim Hercegovinu i svoje Grude, kao i ono za što sam se školovao, taj budući posao predstavlja mi užitak koji ću vrlo rado i s guštom odraditi – zaključio je sugovornik.

IKS Portal

491 Posjeta 1 Posjeta danas