Na policama lažni med opasan po zdravlje – Ljubuški pčelar ima tri savjeta kako ga prepoznati

Na tržištu Bosne i Hercegovine pojavljuje se sve više lažnog meda što predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje potrošača. Pčelarske udruge jednako kao i inspekcijski organi potvrdili su ovu problematiku, ističući važnost poduzimanja mjera opreza prilikom kupovine meda. „Tržište je preplavljeno velikim količinama lažnog ili patvorenog meda. Što je najgore od svega, oni ljudi koji se svakodnevno ne susreću s medom, vrlo će teško razlikovati onaj pravi od patvorenog“, izjavio je za Hercegovina.info Marko Bilić, predsjednik županijske udruge pčelara ZHŽ.

Na prodajnim štandovima često se mogu pronaći staklenke egzotičnog okusa, poput meda od šipka ili naranče. Takve vrste meda kako nam naš sugovornik tvrdi, nisu autohtone za područje Hercegovine, kod nas su zastupljeni kadulja, drača, vrijesak i livada. „Kad god se sretnete s takvim neobičnim medom, bilo bi dobro da najprije posumnjate na patvorinu. Šanse da se radi o prirodnom medu su iznimno male, čak nepostojeće“, upozorio je.

Hercegovački med

Kako smo iz razgovora doznali, udruge preporučuju da se med nabavlja direktno od lokalnih pčelara, posebno onih koji su registrirani kao proizvođači meda. „Dio dućana u Hercegovini nabavlja med od registriranih pčelara, ali naša najtoplija preporuka jest da se med kupuje na kućnom pragu kod domaćeg, registriranog pčelara. Tako ćete biti najsigurniji. Rijetki su oni domaći pčelari koji će raditi makljaže kad na staklenci meda stoji njihovo ime i prezime“, dodao je.

Ovogodišnja pčelarska sezona bila je itekako dobra, a to donosi sa sobom kako pozitivne, tako i izazovne aspekte, posebno u kontekstu pojave lažnog meda na tržištu.

„Svaki od nas pčelara prodao je već više od polovine svog meda. No što to zapravo znači za potrošače? Kroz naredno razdoblje od mjesec do dva dana, ovdje na hercegovačkom tržištu stvorit će se manjak meda prave kvalitete. Evo na primjer, u Bosni se taj manjak već stvorio zato jer su planinski dijelovi dali količine livadskog meda (bagrem, uljana repica), koje neće biti dovoljne da se zadovolji potražnja. Ova situacija nosi sa sobom ozbiljan rizik od pojave patvorenog meda na policama trgovina i štandovima, budući da pčelari i/ili proizvođači mogu biti pod pritiskom da nadomjeste nedostatak domaćeg meda uvozeći ili proizvodeći supstitucije koje nisu autentične i često predstavljaju rizik po zdravlje potrošača“, izjavio je Bilić.

Hercegovački med

U ovom slučaju izgleda da cijena opravdava kvalitetu.

„Jeste li i sami primijetili da se na policama trgovina sve češće i češće javljaju neke super akcijske cijene na med? Kad pogledam cijene po Hrvatskoj i po BiH i vidim da se u nekim dućanima može pronaći staklenka meda za 11 ili 12 KM, ja vam garantiram da to nije pravi med. To je nemoguća misija! Evo i zašto. Sama staklenka s poklopcem košta preko 1 KM, naljepnica s logom i ostalim detaljima košta oko 50 feninga, a gdje je sam proces dolaska do finalnog proizvoda, muka, trud, dodatni troškovi?! To nas dovodi do toga da je kad sve skupa zbroji, prodajna cijena oko 7 ili 8 KM. Evo, zapitajte se kako je moguće da kilogram meda upakiran u tu teglu može koštati 3 KM, kad je kilogram običnog zaslađivača preko 2 KM? Tu nešto jednostavno ne štima. Kako to može biti pravi i domaći hercegovački med? Nema šanse. Koji bi domaći pčelar dao svoj med za 3 ili 4 KM po kilogramu da bi ga taj preprodavač/proizvođač kasnije prodavao po 11 ili 12 KM“, objasnio je.

Istina je da detaljna analiza predstavlja najpouzdaniji način provjere stvarnog sastava meda. Međutim, svjesni smo da većina potrošača nema priliku ili sredstva za provođenje takvih analiza kod kuće. Upravo iz tog razloga, raspitali smo se kako ćete provjeriti nalazi li se u vašoj teglici pravi ili patvoreni med. Evo i savjeta koje smo dobili:

1. Okrenite staklenku naopačke. Jednom kada je okrenete naopako, s vrha prema dnu, unutar staklenke bi se trebao stvoriti jedan balončić ispunjen zrakom. Taj balončić trebao bi lagano kliziti od vrha prema dnu. Ako ne klizi, med je patvoren.

2. Ugrabite med kašičicom i pustite da gravitacija odradite svoje. Ukoliko med klizi s kašičice u jednoj niti koja se ne prekida, tada u ruci držite staklenku pravog, domaćeg meda. Ukoliko nit nije jedinstvena nego se svako malo prekida, imamo loše vijesti za vas. U rukama držite staklenku meda u koji je nešto dodano ili nije prerađen kako bi trebao biti.

3. Stavite malu količinu meda u decilitar mineralne vode. Pravi med trebao bi ostati na dnu čaše. Ukoliko mjehurići izbacuju med na površinu, nažalost prevareni ste. „Pema nekom pravilu, pravi med, u što god da bi ga stavili ili s nečim pomiješali, makar to bila neka mrvica nečega što je tu upalo, med bi to trebao izbaciti na svoj vrh. Sama saća ako se nalazi u medu, ona uvijek ispliva na vrh“, objasnio je Bilić.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Kontrole su u posljednje vrijeme sve strože i strože, a čak i kupci mogu pripomoći.

“Na prostoru Federacije lokalne vlasti i inspektorat vrše stroge kontrole. Međutim, koliko god one stroge bile, mi pčelari tražimo od lokalnih vlasti da se još više pojačaju, te da se radi što više analiza kako ne bi dolazilo do ovakvih problema. Vjerujte mi, tržište je prezasićeno patvorinama i teško ih je na prvi mah prepoznati. Što je najgore od svega, usudio bih se reći da se na policama određenih trgovina može pronaći više patvorenog meda nego onog pravog, što je izuzetno zabrinjavajuće. Na kraju, važno je naglasiti da svaki kupac može slobodno čim vidi med upitne kvalitete ili sumnjivog porijekla javiti se najbližoj pčelarskoj udruzi kako bi se mogla izvršiti što ranija intervencija. Moramo svi zajedno stati u kraj ovoj nemani koja nas napastuje“, zaključio je Bilić.

Hercegovina info

343 Posjeta 1 Posjeta danas