Nedaleko od Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, na obali Miljacke, smještena je porodična kuća Makse Despića, čuvenog trgovca kožom,ćurčije, koji je bio poznat i kao carski blagajnik, haznadar.
Zahvaljujući uspješnom trgovanju, kako s Istokom tako i sa Zapadom, ovog velikodušnog i bogatog narodnog čovjeka iz pravoslavne porodice Despić podjednako su cijenili i uvažavali svi, od komšija pa sve do diplomata.
Da je Hadži Makso, kako su ga svi zvali, vodio brigu o svojim sugrađanima, najbolje svjedoči i njegov testament, napisan u Sarajevu 29. marta 1921. godine, u njegovoj 84. godini.Uz testament, i brojni novinski tekstovi, kvalitetan namještaj te stilski dekorirane sobe, brojni ukrasi, među kojima i svijeća iz Jerusalema, gdje je Makso bio na hadžu, samo su mali dio vrijednih muzejskih eksponata u Despića kući, čiji je najstariji dio sagrađen u 17. stoljeću.
DIO MAKSINOG TESTAMENTA
„Maksi je Bog dao sva blaga ovog svijeta u sretnoj njegovoj djeci i porodu, koje ostavlja poslije sebe, pa da i oni budu dika i ponos na uslugu srpskom narodu.Poslije moje smrti ostavljam sirotinji, bez razlike vjere- onoj sirotinji da se podijeli, koja ne prosi po sokaku, nego onima, koji na godine sjede kod kuće nemoćni,stari i bolesni ne izlaze(…) Ova moja naredba služi samo za mene, a nek bude pouka svakome živom bratu i prijatelju, koji bude imao svijesti i razuma u glavi.“
U posebnoj,pozorišnoj sobi u kući, igrane su prve pozorišne predstave u Sarajevu.Osim porodičnih prijatelja i kumova, tu su uživali i brojni ondašnji diplomati.
Čak dva objekta porodica Despić poklonila je Gradu Sarajevu šezdesetih godina prošlog stoljeća, i to uz samo jedan uvjet, da se koriste isključivo kao muzeji.Na radost stanovnika, ali i posjetilaca glavnog grada, taj uvjet je ispoštovan.
Despića kuća kao muzej-kuća je depadans Muzeja Sarajeva.Ona se može pohvaliti dobrom posjećenošću.Uz simbolične cijene ulaznica, turisti na jednom mjestu mogu vidjeti jedinstven spoj bogate tradicije i kulture stanovanja, od orijentalno uređenog prizemlja pa sve do sprata modernog evropskog izgleda.
Izvor:Avaz(I.Bandić)