Društvo < Hrvatska omladina > priredilo je u augustu 1905. godine zabavu sa
koncertom u prostorijama < Hrvatske čitaonice > društva < Trebižat > . Prihod je
namijenjen < Gajretu > i < Hrvatskom podpornom društvu > u Mostaru . Sakupljen je
prilog od preko 250 kruna . Za zabavu su posebno bili zaslužni fra Ante Majić , Ante
Gavran , Markica Tomić i Anka Veber . Novinsku vijest o zabavi potpisali su
zvaničnici < Hrvatske omladine > Nikola Rašić , pravnik i Muhamed Fahrudin Tančica ,
apsolvent šerijatske sudačke škole .
U julu 1910. godine muslimanski đaci , okupljeni preko školskih ferija u svome
rodnom mjestu , priredili su zabavu u korist < Gajreta > . Zabava je donijela prihod
od 116,98 kruna .
Najuspjelija < Gajretova > zabava u provinciji 1928. godine bila je u Ljubuškom .
Čisti prihod od preko 13.000 dinara bio je iznad svakog očekivanja , a i moralni
uspjeh bio je vanredan . Zabava je bila vrlo dobro posjećena od građana bez razlike
vjere i partije , tako da su prostorije mjesnog hotela bile dupkom pune . U dobro
izvedenom programu isticalo se pjevanje gđe Božene Lazari i sviranje na violini g.
Teodora Šenice . U izvođenju programa istakle su se gđe Dragica Šenica , Sabira
Krehić i Rabija i Razija Mahić . Iza programa veselo je tekla igranka i šaljiva
pošta do zore . Od mnogih se moglo čuti da Ljubuški ne pamti ovakve zabave .
Glavni odbor dao je 1929. godine upute za održavanje bajramskih zabava . Treba ih
pripremati tokom ramazanskih večeri za idući bajram , birati pozorišne komade
prikladne za provinciju , sa minimalnim brojem glumaca i bez uloga za odrasle žene .
Odbor nudi pomoć u tiskanju poziva i programa , razglednica za šaljivu poštu i
kupona za izbor kraljice zabave .
Tipičan tok ljubuške zabave poput one iz 1929. godine opisuje ljubuški novinar Kasim
Gujić ovako :
< Ovdašnji pododbor < Gajreta > , društva za kulturno i ekonomsko podizanje
muslimana , priredio je svoju ovogodišnju zabavu na dan 14. marta u ovdašnjim
prostorijama gradskog hotela . Naročito je potrebno istaći dvije tačke programa ,
dva pozorišna komada : Muradbegovićeve < Muhadžire > i Nušićevog < Analfabetu > koje
su odigrali i izveli omladinci . Patriotski i nacionalni komad g. Muradbegovića sa
velikom pažnjom i interesom je gledan i slušan . U Nušićevom < Analfabeti > vanredno
je dobro igrao g. Salko Hrnjičević .
Tamburaški zbor Zanatlijskog Uduženja i ovoga puta , kao i uvijek , pokazao se vrlo
susretljiv i izveo je tri tačke programa . Od tamburaša treba naročito spomenuti g.
Vladu Bukvića . Po svršetku programa nastupio je odmor . Dvorana se uređivala ,
sklanjali su se stolovi i stolice , da bi što veći prostor bio za ples . Glazba je i
dalje svirala , a parovi su se počeli micati po hotelskoj dvorani . Ples je trajao
do kasno u noć .
Bife je bio obilan .> Amerikanski zatvor > bio je interesantan . Posjet je bio velik
. Zabavu je udostojio sa svojom posjetom i čuveni narodni ljekar g. Sade Sadiković .
Prihod je dobar . Može se reći da je zabava uglavnom doživila moralni i materijalni
uspjeh . Najveće zasluge za uspjeh zabave imaju dr Hasan Mahić , Ali ef. Orman i
Hadžić < .
U septembru 1929. godine priredili su pitomci i pitomice zabavu sa čistim prihodom
od preko 3700 dinara . Sadik ef. Sadiković sakupio je na sabirni arak din. 825. , a
lično je darovao 175 dinara . Pored ostalih darovali su Časne sestre , Samuel Papo ,
Petar Ničetić , Čitaonica < Iršad > , Vlado Čuk , Fabijan Fabo , Prokopije Mulina (
pravoslavni svećenik , o. a. ) , Đuro Aralica , Teodor Šenica ( učitelj , legenda
ljubuške prosvjete i kulture , o. a. ) , Boris Morozov ( sin dr Simeona Morozova ,
općinskog liječnika , o. a. ) , Mitar Šarović , Vidosava Mihić , Mile Semiz (
najbolji jugoslavenski pilot u svom vremenu , o. a.) ,Vlado Bukvić , Zorka Topajić ,
gđa Srejić i Ivan Grizelj .
U programu zabave 4. januara 1930. godine bili su pozorišni komadi < Emancipovana >
D. Bandića i < Izdaje se stan pod kiriju > S. Ćorovića . Uz ples , šaljivu poštu i
tombolu , izabrana je kraljica zabave Beba Papo , ispred Razije Mahić , Sabire
Krehić i gđice Marice Milinović . Posebni gasti na zabavi bili su Imoćani na čelu sa
veletrgovcem Lukom Milinovićem . Zabava je potrajala do kasno u noć uz ugodne zvuke
tamburaškog zbora < Zanatlijskog Udruženja > .
Mjesni pododbor je izrazio zahvalnost svim koji su u radu na pripremama pomogli ,
posebno g. Sumbulu Papi , šefu ovdašnje poreske uprave i njegovom bratu g.Salamonu
Papi , zubaru , koji je darovao dva zlatna zuba za zabavnu tombolu , te učiteljici
gđi Sabiri Krehić , učitelju Hazimu Krehiću i glumcima-amaterima . Veliki dobrotvor
< Gajreta > , čuveni narodni ljekar , Sadik ef. Sadiković , prikupio je 1000 dinara
dobrovoljnih priloga .
U < Gajretu > širom zemlje posebno se slavio 6. septembar , rođendani
Prijestolonasljednika Petra , nazvan < Gajretov dan > . Tada se ljupki grad budio iz
letargije ; lepršale su državne zastave , pucale prangije do kasno u noć , obično
puste ulice bile su blještavo osvijetljene , okićene i bučne , bogomolje su bile
dobro posjećene . Mladići i djevojke su prodavali < Gajretove < značke preko cijelog
dana , a uveče je obavezno bila zabava koju su pripremali < Gajretovi > pitomci uz
pomoć Pododbora .
Režiser zabave na < Gajretov dan > 6. septembra 1930. godine bio je bivši pitomac ,
geometar Džemal Dalipagić , glavni izvođač g. Teodor Šenica , školski nadzornik ,
organizator Ibrahim Gujić , predsjednik Općine . Radom i trudom istakli su se mladi
pregaoci Enes Sadiković , Mustafa Ibrulj , Fahira Orman , Sidika Prolić i Senija
Mesihović . Prihod sa zabave iznosio je preko 5.000 dinara .
Sidika Prolić
Velika godišnja zabava 3. januara 1931. godine održana je u prepunoj < Sokolani > .
U priređivačkom odboru su , pored članova Pododbora < Gajreta > , bili Ibrahim Gujić
, načelnik grada , Nikola Milić , povjerenik < Prosvjete > , Mustafa ef. Ćerić ,
imam i predsjednik Jugoslavenske čitaonice , Mujaga Delalić , posjednik i
predsjednik Pogrebnog društva , Fatima Hrnjićević , Tatla Muminagić , Salih
Hrnjičević , Abduselam Ćerić , Sabit Muminagić , Sidika Prolić i Fahira Orman .
Poslije recitacija Sehle Dizdarević i Šerife Sadiković , učenica drugog razreda
osnovne škole , izvedeni su pozorišni komadi < Ratna žena > i < On i njih dvije > .
Glumom se posebno isticao Salih Hrnjičević . Buran aplauz poklonjen je g-đici Sadiji
Šerifović , > Gajretovoj > pitomici , učenici V razreda Učiteljske škole za
interpretaciju pjesama < Sadih almu > i < Večernji zvon > uz violinsku pratnju
Teodora Šenice i Zanatlijskog Udruženja . Na zabavi je bilo dosta gostiju iz Vitine
i Vrgorca . Poslije programa završenog u 23 sata otvoren je ples koji je potrajao do
pred zoru . Za kraljicu zabave izabrana je gđica Zlata Ničetić , kći umirovljenog
poreznika . Čist prihod zabave iznosio je preko 10.000 dinara .
U toku 1932. godine održane su tri zabave < Gajreta > .
Poslije Prvog svjetskog rata , naročito poslije 1931. godine , pojačan
je zajednički rad < Gajreta > i < Prosvjete > u cilju < nacionalizovanja
< Muslimana ( izgradnja Gajretovog doma u Beogradu , otvaranje
zajedničkih internata u Gacku , Foči , kasnije u Trebinju , tješnja
saradnja mjesnih odbora , zajednička proslava rođendana kralja ,
zajedničke zabave itd. )
Petog marta 1932. godine mjesni odbor < Gajreta> i mjesno povjereništvo < Prosvjete
> priredili su zajedničku veliku godišnju zabavu . Poslije pozdravnog govora Mustafe
Nazečića , recitacija učenica narodne osnovne škole Sabire Zuhrić i Ksene Semiz i
nekoliko muzičkih tačaka tamburaškog zbora Zanatlijskog udruženja pod voćstvom
učitelja Teodora Šenice , odigrana su dva šaljiva komada > Amanda > i < Tri salame >
. Oba komada odigrali su članovi i članice < Gajreta > : Prolić Sidika , Radojčić
Anastazija , Delić Stanislava , Hrnjičević Salih , Ćerić Abduselam , Muminagić Sabit
, Aralica Vaso i Mustafa Dizdarević . Režiser je bio poznati ljubuški komičar Salih
Hrnjičević , poreznik . Bruto prihod sa zabave premašio je 15.000 dinara .
Na < Gajretov dan < 1932. godine ljupki grad osvanuo je okićen zastavama . Cijeli
dan pucale su prangije . Prije podne su održana bogosluženja u crkvi sv. Kate i
pravoslavnoj crkvi na Vodici , a u 11 časova dova u džamiji na Gožulju . Uveče je
priređena zabava . U pozdravnom govoru aps. medicine Hasan Muminagić je istakao
izuzetnu ulogu i značaj < Gajreta > u kulturnom i ekonomskom podizanju muslimane u
periodu minulih skoro 30 godina . Poslije izvedbe tamburaškog zbora < Na dan svečara
> i recitacije učenice Šerife Sadiković < Njegovom Kraljevskom Visočanstvu
Prijestolonasljedniku Petru > izveden je pozorišni komad Mulalića < Čar ramazanske
noći > .
Ova zabava je značajna po tome što su se na pozoričnim daskama prvi put pojavile
slobodno i spontano ljubuške muslimanke kao tumači uloga . Pored Sidike Prolić , to
su bile Duda Mahić , Paša Mesihović , Ajiša Sadiković , Ešrefa Sadiković , Ešrefa
Alendar i Hidajeta Kadragić . Time je prekinuta praksa da se ženske uloge
povjeravaju samo djevojkama i ženama srpske nacionalnosti .
Od muškaraca su se na ovoj , kao i na svim drugim zabavama < Gajreta > istakli Salih
Hrnjičević , Sabit Muminagić , Abduselam Ćerić i Mustafa Dizdarević . Sufler na svim
zabavama bio je Derviš Mahić . Svi su se slagali u tome da je Salih Hrnjičević
rođeni glumac i da je velika šteta što se nije posvetio radu na pozorišnim daskama .
Prema novinskim izvorima , najsvečanija zabava < Gajreta > u Ljubuškom održana je u
lijepo uređenoj i prostranoj sali Sokolane 17. decembra 1932. godine na rođendan
Kralja . U patriotskom govoru Mustafa Nazečić , upravnik Ureda za otkup duhana ,
predsjednik nadzornog odbora < Gajreta > i starješina Sokolskog društva u glavnim
crtama je izložio ulogu i rad < Gajreta > od njegova osnivanja 1903. godine i
istakao saradnju < Gajreta > i < Sokola > . Izvedena su dva pozorišna komada , >
Dekret > Imamovića i < Bez brkova > . Između pojedinih tačaka programa , učitelj
Omer Čampara , otpjevao je uz gusle dvije narodne pjesme , > Hasanaginicu > i < Omer
i Mejremu > . Većinom glasova za kraljicu zabave izabrana je Fahira Orman , bivša <
Gajretova < pitomica , učiteljica u Drinovcima . Vjerovatno je brojna posjeta zabavi
katolika iz Drinovaca i Tihaljine doprinijela njenoj pobjedi . Prvi put su na zabavi
bili muslimani iz Gradske . Čist prihod od zabave iznosio je preko 6.000 dinara .
Uz veliku godišnju zabavu 1938. godine vezan je zanimljiv komentar < jednog studenta
Gajretovca > . On piše da su te zabave < obnova svih onih lepih uspomena koje
sadašnja publika retko doživljuje , ali ako su ugodne i prijatne , mučno se sa njima
rastaju > . Posebno su ga dojmili napori Ljubušaka u pripremi zabave : < Doći u
Ljubuški i posmatrati kako se priprema zabava , kako se iz ništa stvaraju čuda ,
znači proći kroz jednu veliku školu < .
Iz njegovog napisa saznaje se da je na toj zabavi uzela učešća poznata
interpretatorka bosanskih sevdalinki gđica Đula Imamović ( sestra Zaima
Imamovića , članica < Gajreta > , o. a. ) i da je svaka njena pjesma
nagrađena burnim aplauzom . U drugim napisima u listu < Gajret > ne
navodi se program ove zabave , ali se ističe odlična gluma Sabita
Muminagića , zvaničnika Poreske uprave i Mehmeda ef. Zulića , upravnika
Pošte . Iskazuje se se zahvalnost < legatoru i našem uglednom starini >
Sadiku ef. Sadikoviću na savjetima i novčanim prilozima < Gajretu >u
iznosu od 4.500 dinara samo u 1938. godini .
Vjerovatno posljednja < Gajretova > zabava u ljupkom gradu prije Drugog
svjetskog rata , održana je na prvi dan Kurban bajrama u hotelu < Jakić
> 1940. godine . Na zabavi je odigran komad < Varalica Hamza > Fehima
Spahe u kome je vanredno odigrao svoju ulogu g. Mustafa Dizdarević ,
općinski bilježnik . ( 35 )
Brojnost i popularnost zabava privlačila je pažnju nježnog pola .
Djevojke i žene su prvo vrijeme bile samo posjetioci , kasnije učesnici
u organizaciji i pripremi zabave i izvođenju programa .
Poslije završenog programa prodavale su se karte za izbor kraljice
zabave . Za kraljicu zabave 1930. godine izabrana je Beba Papo , 1931.
godine Zlata Ničetić , 1932. godine Sidika Prolić , 1933. godine Fahira
Orman .
Neizostavni dio zabave bio je < bife >. Sastojao se od domaćih slatkih i
slanih jela koja su posjetioci darivali zabavi prema svojim mogućnostima
. To su bila cijenjena jela ljubuške kuhinje : razne vrste halve ,
smokvare , baklava , ružice , hurmašice , gurabije , patišpanja , burek
, pečeno janje , pečena kokoš , patka i morka . Časne sestre i gđ-e
Madiraca , Smeškal , Lojpur , Veber , Šenica , Gavran , Kovač i druge
dolazile su sa tortama i kolačima , a humački fratri darivali su vino i
rakiju .
HALID SADIKOVIĆ
Diletanti sa Ali ef. Ormanom:
