U suzbijanju masovne nepismenosti muslimana i podizanju njihovog općeg

obrazovnog nivoa , » Gajret » je poticao održavanje tečajeva za

opismenjavanje . Nosioci tog plemenitog zadatka bili su pripravnici učitelji

. Svaki od njih bio je obavezan da , uz finansijsku podršku « Gajreta » ,

održi najmanje jedan tečaj za opismenjavanje .

U toku 1907. godine , za vrijeme ramazana , učitelj Mustafa Konjhodžić , skoro

zaboravljeni pregalac našeg kulturnog napretka , tada povjerenik « Gajreta » u

Ljubuškom , održao je za vrijeme ramazana prvi tečaj za opismenjavanje 36 polaznika

u zgradi narodne osnovne škole u večernjim satima . Njegova uspješna metoda bazirala

se na činjenici da muslimanima poznavanje arapskog pisma olakšava učenje latinice .

U pismu Zemaljskoj vakufskoj direkciji 1907. godine Konjhodžić ističe da je na tom

tečaju uspio svojom metodom za kratko vrijeme poučiti polaznike u pisanju i čitanju

latinice . Pobuđen mišlju da « mi muslimani , na našu nesreću , ipak najslabije

pohađamo škole i da zaostajemo » , objavio je 1908. godine u Sarajevu « Uputu u

čitanju i pisanju latinice za muslimane koji znadu arapsko pismo » . Knjiga se mogla

jedino kupiti od autora u Ljubuškom po cijeni od 60 helera . Iako je tada među

muslimanima nepismenost harala kao kuga , nema dokaza da je ova . zlata vrijedna ,

knjižica bila rasprodata . ( 23 , 24 )

Mustafa Konjhodžić, narodni učitelj

Dok je ova vrlo značajna knjižica naišla na slab odjek u Sarajevu , mostarski

hrvatski « Osvit» je hvali i preporučuje:

« Od prvog dana ramazana vrijedni učitelj osnovne škole Mustafa ef. Konjhodžić ,

otvorio je analfabetski tečaj za odrasle muslimane . Tečaj će trajati do Bajrama , a

održava se od 8½ do 9½ sati na večer u prostorijama osnove škole .

G. Konjhodžić predaje po vlastitoj metodi koja se pokazala dosta praktičnom , te mu

učenici vrlo dobro napreduju . Ovo je svake hvale vrijedno od g. Konjhodžića , pa je

samo željeti da i po drugim mjestima njegovim primjerom slijede « . ( 25 )

Tečajeva za nepismene bili su po državnom kontrolom . To je značilo da su ih mogli

držati samo učitelji i učiteljice ( državni službenici ) pod kontrolom državnih

zvaničnika . Tečaj se mogao držati ako se prijavi najmanje 15 dobrovoljnih polaznika

. ( 26 )

U toku 1930. godine tečaj za nepismene djevojke i žene održala je , za vrijeme

dvomjesečnih školskih praznika , učiteljica pripravnica i “ Gajretova ” pitomica

Fahira Orman , kći Ali ef. Ormana . Osim sreskih i općinskih zvaničnika u ispitnoj

komisiji su bili školski nadzornik T. Šenica i vitinski učitelji Drobac i Balta . Od

27 kandidatkinja , šest je položilo ispit odličnim , osam vrlo dobrim , tri dobrim

uspjehom , dok ostalih deset nije pristupilo ispitu .

Za vrijeme ramazana održavana su predavanja u žabljačkoj čitaonici «

Iršad » ili u kafani Alije Mahića na Gožulju . Teme su bile iz kulturne

povijesti islama i drugih područja za koje se držalo da su zanimljiva

ili značajna za slušaoce : » Islam i prosvjeta » , » Društvo i život po

islamu » , » Dižimo Gajretov dom » , » Husein kapetan Gradaščević » , »

Organizacija kućnog obrta » , » Kuda ćemo s omladinom » , » Zadrugarstvo

i korist od njega » , » Budimo zadrugari » , » Kako sačuvati zdravlje «

itd.

Predavači su bili Kasim ef. Sadiković , šerijatski sudija , Mustafa ef.

Ćerić , gožuljski imam , Ali ef.Orman , predsjednik Mjesnog odbora «

Gajreta » , Mustafa Dizdarević , općinski bilježnik , Mehmed Daupović ,

Hasan Muminagić , abs. medicine , Abduselam Ćerić , Salih Hrnjičević ,

Mustafa Nazečić , Abdurezak Dizdarević , sudija itd. Osnovne odlike

predavanja bile su jednostavnost i jasnost izlaganja tako da ih mogli

razumjeti i slušaoci bez obrazovanja . Na predavanjima je bilo prisutno

obično od 50 do 100 slušalaca . U decembru 1934. godine boravio je u

ljupkom gradu član Glavnog odbora « Gajreta » H. Muhamed ef. Pandža .

Toga dana uveče poslije teravije namaza održao je predavanje-vazunasihat

u džamiji na Gožulju i u « Sokolani » .Na oba predavanja bilo je oko 25o

lica .

Pored toga što je na pravi put izveo veliki broj ljubuških Bošnjaka , » Gajret» je ,

kroz cijelo vrijeme djelovanja i rada , darovao ljupkom gradu zabave . Pored

tradicionalnih oblika društvenog komuniciranja ( teferiči , sijela , pečenje pekmeza

od smokava i grožđa , Jurjev dan , Aliđun itd. ) , zabave su prihvaćene kao novi ,

sadržajno bogatiji i savremeniji oblik društvenog i kulturnog života . Sintagma «

zabava , slatki i slani bife , biranje kraljice zabave , ples do zore » zadržala se

u ljubuškom žargonu sve do danas .

Program zabava sastojao se od pozdravne riječi , recitacija ,izvođenju djela

klasične muzike i jednog ili više dramskih djela , pjevanja sevdalinki i romansi ,

zatim igranke , tombole , biranja kraljice zabave , šaljive pošte itd. Scenske

mogućnosti bile su vrlo skromne , a izvođači su bili redom diletanti rodom iz

ljupkog grada . Izbor dramskih djela bio je podređen ukusu bošnjačke publike .

Najčešće su izvođena djela Safvet bega Bašagića , Riza bega Kapetanovića Ljubušaka ,

Hamida Šahinovića , Fehima Spahe i Edhema Mulabdića , kasnije Nušića , Ćorovića ,

itd. U pripremi i izvođenju « Gajretovih » zabava sudjelovali su Ljubušaci iz svih

socijalnih slojeva , bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost . Zabave su

priređivane u staroj vojničkoj kasarni ( « Sokolani » ) ili dvorani gradskog hotela

. Pored Vitinjana , na zabave su često dolazili Vrgorčani , Imoćani , Čapljinci ,

Stočani i Mostarci .

Zabave su su održavale redovno svake godine , zavisno od mogućnosti , obično jedna ,

« glavna» , nekad i dvije , » zimska» i « ljetna » .

Prva zabava u Ljubuškom održana 18. juna 1904. godine . Jedan dio prihoda bio je

namijenjen u korist islamskog potpornog đačkog društva « Gajret » , drugi za

održanje ženskih mekteba . Pored vijesti o tom značajnom kulturnom događaju u

ljupkom gradu , » Behar » je donio program zabave :

« Početak tačno u jedan sahat po akšamu ( 8 sati u večer ) . Ulazne cijene : od

osobe 2 krune , od obitelji 4 krune , isti program će se obnoviti sutra dan u isto

vrijeme . Dobrovoljni prilozi i pretplate primaju se sa zahvalnošću u večer na

blagajni , a sa strane primaće ih Mahmutaga Mahić , gradonačelnik . Imena

darovatelja objaviće se u novinama .

Raspored :

Prvi dio .

1. Pozdravlja goste gradonačelnik gosp. Mahmutaga Mahić ;

2. H. Buljušmić : » Gajretova himna » , pjeva muški zbor islamske omladine ;

3. Safvet-beg Bašagić : « Na rastanku » ili « Ardišir » , deklamuje gosp. Džemal

Sadiković ;

4. Sevdalinke , pjeva muški zbor islamske omladine ;

5. Čika Jova Zmaj : » Cica-maca i rundov-bundov » , deklamuje Alija Lalić ;

6. A. Boieldieu : Uvertira « Bagdadski halif » , violina solo svira gosp. H.

Buljušmić , a prati ga na glasoviru gđa L. Zachradka ;

7. J. Borjanović : « Bosančice» , pjeva muški zbor islamske omladine .

Drugi dio .

« Abdullah paša » , dramski spjev u četiri čina iz 18. vijeka od Safvetbega Bašagića

.

Osobe :

Sultan : g. M. Bećirović ; Valide-sultan : g. H. M. Mahić ; Carski savjetnik (

Sijavuš aga ) : g. M. Mehićević ; Carski silahdar ( Selim aga ) : g. H. M.

Fazlinović ; Veliki vezir ( Halil paša ) : g. M. Krehić ; Esma–hanum , žena velikog

vezira : g. Dž. Muminagić ; Amber-kadun , njena prijateljica : g. H. M. Lalić ; I ,

II , II , IV vezir : g. H. M. Mahić , g. M. Hrnjičević , g. H. M. Fazlinović , g. M.

M. Mahić ; Ćatib ( Mehmed ef.) : g. M. Lalić ; Čehaja beg ( Hasan Ćelebi ) : g. S.

Bošnjak ; Sabit-čauš , vezirov glasnik : g. A. Orman ; Mletački poslanik : g. Dž.

Sadiković ; Behram aga : g. A. Dizdarević ; Abdulah paša ( bosanski vezir ) : g. M.

O. Mahić ; Timar defterdar ( Sulejman-beg ) : g. H. Sadiković ; Čehaja-aga ( Salih

aga ) : g. M. D. Mahić ; Zlata , Bisera , kćeri Abdul-pašine : g. M. Selimović , g.

K. A. Mahić ; Dika , njihova rodica : g. H. Bilić ; Beg Malkoč : g. D. Mahić ; Beg

Korča : g. A. Bošnjak ; Kadija ( Hilmi ef. ) : g. S. Omeragić ; Šeh-Fevzija :g. M.

Ekić « .

Ovo je prvo izvođenje Bašagićevog « Ardišira » u našoj zemlji i drugo « Abdulah-paše

» ( prvo u Bileći 1903. godine ) .

Kao tumači uloga , pored darovitih mladića iz kruga ljubuške islamske mladeži ,

sudjelovali su ljubuški gradonačelnik Mahmutaga Mahić i ljubuški kadija Mustafa Ekić

. Na zabavi su se čuli i zvuci klavira zahvaljujući sudjelovanju gospođe L. Zahradke

, supruge ljubuškog ljekara Egona Zahradke . Ženske uloge tumačili su muškarci , a

neki od njih više uloga . Posebna zasluga za uspjeh zabave pripala je učitelju

Hakiji Buljušmiću , kompozitoru , autoru « Gajretove himne » . ( 27 )

U osvrtu na zabavu dopisnik « Behara » nalazi samo riječi hvale , posebno za mlade

glumce-diletante . Na kraju , » pozorišni kritičar » piše :

« Zabavu posjetiše domaći činovnici , kao i časnici te gosti iz Vitine , Stoca ,

Čapljine itd da u priličnoj dvorani nije bilo niti jednog mjesta prazna za domaće

Muslimane . Za to je zabava opetovana sjutra dan u isto doba « . ( 28 )

Ukupan prihod od zabave iznosio je 1169 kruna , od toga 499 od dobrovoljnih priloga

i 670 kruna od ulaznica . Pored velikog broja muslimana iz Ljubuškog , Vitine ,

Čapljine , Stoca , Mostara , Sarajeva , Cazina , Maglaja , Bosanske Krupe , Tešnja i

Banja Luke , darovali su :

-iz Ljubuškog Adolf Opolski , Franjo Bojadžija , Juko Tomić ( Radišići ) ,

Franjevački samostan na Humcu , Ivo Vrančić , Mate Serdar ( Radišići ) , Luka Gnjato

, Petar Čuk , Joso Kosanović , kapetan , Simeon Kucharski , liječnik , Regementarzt

, Oberleutnant Pörak , Rüling , adj. Gromović Alois , Thomas Oblučar kanzlist ,

Ratković Đorđo , Radoslav Vrinjanin , poreznik , Emanuel Duič , oficijal , Boras

Josip , trgovac , Eugen Pelicarić , Đuro Paulić , predstojnik , Bač , sudski tajnik

, Miličević Ivan , Richard Swoboda , direktor , Mihailo Rakić , obergeometar Ivan

Špulak , Ilija Rastović , kontrolor , Nikola Knežević , kanclist , Ivan Gagro ,

Babić Ante , Dominik pl. Mistura , ljekarnik , Mihailo Vitković , Ante Kulier , Jovo

Pokrajčić , Vaso Semiz , Nikola Mišetić ( Grabovnik ) , Jozo Šimunović , Petar

Iličić ( Ružići ) ,Franić Jozef , učitelj ( Vitina ) , Staniša Rodaković , Filip

Pandžić ( Drinovci ) , policajvakmajstor ,

-iz Beča-Berhhard Schik ,

-iz Graca fra Blago Babić ,

-iz Mostara filijala Zemaljske banke , fra Andrija Nuić ,

-iz Čapljine Ivo Mrčić i

-iz Sarajeva D. Mojise Salom .

Od znamenitih ljudi tog vremena priloge za zabavu poslali su Safvetbeg Bašagić ,

Osman Nuri Hadžić , fra Paškal Buconjić , Ademaga Mešić , Fehim ef. Spaho i Edhem

Mulabdić . ( 29 )

HALID SADIKOVIĆ

858 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter