Lipa raste u zapadnoj,srednjoj i južnoj Evropi,Rusiji,Ukrajini,Moldaviji i Švedskoj,a na južnoslavenskim prostorima sreće se po hrastovim,bukovim i jelovim šumama na visinama i do 1.200 metara.Veoma je cjenjena dekorativna vrsta,te se gaji u gradskim parkovima i drvoredima, kao i u seoskim dvorištima.
Poznata je kao sveto drvo starih Slavena;koristili su je za obnavljanje vatre i kao lijek za mnoge bolesti.Veliki broj topografskih imena vezanih za ovo drvo(Lipovica,Lipolist,Liplje…) pokazuje da je nekada na našim prostorima lipe bilo mnogo više i da je poštovanje prema njoj bilo veoma izraženo.
Rod Tilia obuhvata 45 vrsta lisopadnog drveća.U flori našeg podneblja rastu četiri vrste lipa,ali najviše se koriste sitnolisna kasna lipa(Tilia cordata Mill.) i krupnolisna rana lipa(Tilia platyphylos Scop.).Ovo visoko listopadno drvo ima široke i guste krošnje, velike listove srcastog oblika.Cvjeta tokom juna i jula mjeseca,krupnolisna lipa cvjeta oko dvije nedjelje prije sitnolisno.Zbog mirisnih cvjetova,to je izvanredna medonosna biljka, a lipov med je od davnina poznat kao lijek.
Kao ljekovita sirovina koriste se ubrane i osušene žutozelene cvasti.Cvijet lipe treba brati po lijepom i suhom vremenu,čim lipa počne da cvjeta,odnosno kada se rascvjeta dvije trećine listova.
Ubrane cvjetove treba odlagati u korpe pletene od pruća.Odmah po branju treba ih izložiti sušenju u hladovini na promahi.Veće količine ubranog cvjeta mogu se sušiti u sušarama,na temperaturi do 40 stepeni Celzijusa.Pakovanje osušenog lipovog cvijeta vrši se noću.Čuva se u drvenim sanducima,koji su iznutra obloženi tamnoplavim papirom.Prilikom čuvanja osušeni materijal treba zaštititi od insekata,vlage i svjetlosti.Osušeni cvijet se može čuvati do godinu dana.
Cvijet lipe sadrži flavonoide,sluz,tanine,etarska ulja…U narodnoj medicini najčešće se koristi u obliku čaja kod prehlada i bolesti disajnih organa praćenih visokom tjelesnom temperaturom.za preznojavanje,protiv grčeva i za umirivanje bolova.Lipov čaj potpomaže bolje varenje,otklanja grčeve i bolove u stomaku,djeluje protiv proljeva,sprječava nadražaj kašlja,blagotvorno djeluje na opekotine i rane.
U kozmetičkoj industriji cvijet lipe upotrebljava se za izradu kozmetičkih preparata, u obliku aromatčne vode.
Masno ulje lipe je slično maslinovom,a dobija se hladnim cjeđenjem sjemena.List lipe koristi se i u kulinarstvu za pripremu raznih cpecijaliteta.Drvo lipe može da se obrađuje, a služi za proizvodnju uglja koji ima veliku moć upijanja.
U narodu lipov čaj se koristi od davnina i to naročito u zimskom periodu.Kombinacijom cvjetova lipe,zove,lista nane i kadulje,kao i šipka može se pripremiti izvrstan osvježavajući čaj.Prava je šteta što u našem narodu ne postoji kulturna potreba i ritual za ovim čajem i to isto tako kao što je postala tradicija i ritual kod nekih naroda u pogledu upotrebe kineskog ili ruskog čaja.
Izvor:Magazin(dr.Marko Lj.Nestorović)
Prijedlog: prof. Kemal Mahić