Izvještaj iz Norveške: Većina tema u ovdašnjim medijima nisu povezane s koronavirusom

Naš dopisnik iz skandinavske zemlje piše o posljednjim dešavanjima povezanim sa pandemijom COVID-19, liberalnijem pristupu vlasti, ali i posljedicama koje je novonastala situacija ostavila na ekonomiju

Piše: Fahro Konjhodžić, 10.04.2020.

Danas je petak, četvrti, po redu otkada Norvežani moraju sjediti u kući ili po stanovima! To Norveška i njezin glavni grad, kraljevski Oslo, ne pamti: da se Uskrs dočeka u kućama, a ne vani u vikendicama, ili u ovdašnjim gostionicma uz pivo. Još manje pamti da se petkom i subotom ne može izići vani, ne može otići na pivo, neku zabavu ili profeštati na neki ponuđeni način. Posebno jer mjere restrikcije podrazumjevaju i zabranu točenja alkohola. Sve zbog novog tipa koronavirusa.

Neposredno prije Uskrsa, norveške državne vlasti i vodeća zdravstvena ustanova Narodni institut zdravlja su objavili da su uspjeli staviti pandemiju pod kontrolu i najavili postupno vraćanje života u normalu. Da li će to tako doista biti ostaje da se vidi. I civilne i zdravstvene vlasti su kazale da su malo do umjereno optimisti, da će se o eventualnom popštanju mjera zabrane moći sigurnije govoriti nakon uskršnjih praznika, odnosno posljednje sedmice aprila.

Ipak, brojevi nisu baš za oprtimizam. Broj umrlih je prešao stotinu, u trenutku pisanja ovog teksta, taj broj se popeo na 108. Do sada je 6.229  registrovanih zaraženih od 121.034 testiranih. Ovo su brojevi preuzeti od norveškog dnevnog lista VG, koji dopunjava tabele i liste svaki sat ili dva, tako da se ovi brojevi ne podudaraju sa onim koje obajvljuje Narodni institut zdravlja, jer oni kasne i dopunjavaju cifre svaka 24 sata.  Zanimljivo je da broj registrovanih oboljelih opada što se ide višse na sjever. Tako je u Oslu registrovano 1.827, dok je na sjeveru tek 76 oboljelih. Kada su u pitanju preminuli, prosječna starost je 84 godine, na bazi od 80 umrlih, a najmlađi je imao 51 godinu. Norveški mediji ne obavljuju podatke o broju onih koji su ozdravili, jer kako kažu, njihov sistem ne daje takve podatke.

Mjere restrikcija traju još od 13 marta. Mjere nisu tako stroge kao u BiH, a vlasti tvrde da daju rezultate. Svugdje su iste: preporuke za kretanje u manjim grupama – najviše pet, odstojanje metar i po do dva. Sva mjesta gdje dolazi više ljudi su zatvorena. Veliki tržni centri nisu zatvoreni, ali je prepušteno rukovodiocima da odluče o tome da li će objekti biti zatvoreni. Većina je i zatvorena – od frizerskih salona salona za masažu, koji su zatvoreni direktnom naredbom, do mnogih ugostiteljskih mjesta. Zavorena su i kina, pozorišta i druga slična mjesta za zabavu. Mnoge prodavaonice, posebno one specijalizirane, zatvorene su, iako nije bilo direktne naredbe. Ali, poznato je da Norvežani (Sknadinavci generalno) imaju povjerenje u svoje političare i disciplinovnao provode sve preporuke i naredbe!

image
Puste ulice Osla/Fahro Konjhodžić

Sve sportske i kulturne manifestacije su ili otkazane ili pomjerene do sredine juna. Jedno od pitanja, na koje još uvijek nema odgovora, jeste obilježavanje najvećeg norveškog državnog praznika 17. maja, gdje učestvuju skoro svi Norvežani. O načinu toga obilježavanja će sve biti poznato nakon Uskrsa.

I Norveška privreda doživljava velike potrese. Nezaposlenost je u porastu, rast ekonomije je u usporen za 15 posto u odnosu na februar, a pedviđa se da će ovi brojevi biti još gori. Prema sadašnjim procjenama eksperata, troškovi ovih mjera u ekonomiji će koštati Norvešku 24 milijarde mjesečno. Za prvu pomoć i pokrivanje trenutnih troškova preduzećima i firmama  Norvežani su izdvojili oko 50 milijardi norveških kruna. To je samo za prvu pomoć.

Naši ljudi u Norveškoj pokušavaju da iz karantine urade nešto za svoju domovinu. Mnogi su pokrenuli pojedinačne akcije pomoći domovini i svome zavičaju . Ovdašnja podružnica “Merhameta” je pokrenula akciju za kupovinu jednog respiratora, koji će biti poslan u ono mjesto gdje je najpotrebniji.

Mozda nije loše dopisati ovdje i neka fakta koja su interesantna, pošto se kod nas u medijima često postavlja pitanje kako je moguće da su ove mjere u Skandinaviji nešto blaže ili potpuno izostaju kao npr. u Švedskoj. Radi se o tome da se ovdje na sjeveru ljudi ponašaju sasvim drukčije. Oni su disciplinovani, poštuju sve ono što im se preporuči. Vjeruju svojim vlastima, političarima i zdravstvenim ekspretima. Tako npr. gradski saobraćaj u Oslu i okolini nije prekinut, ali su dolasci i odlasci smanjeni za 15 posto. Ali, nema gužve jer se Norvežani pridržavaju preporuke držanja distance. Ako se vidi da ima puno putnika u jednom prevoznom sredstvu, čeka se drugo, ali distanca se drži.

Konferencije za štampu se održavaju  svakodnevno, svi mediji pišu o faktima, ali u njima tematski  ne preovladava koronavirus. Skoro osamdeset posto materijala su druge teme. Jedino državna televizija ima poseban program koji traje od 10 do 19 sati.  Slično je i u Švedskoj. Samo strogo pridržavanje propisanih preporuka daje rezultate. Ostanimo u kući, držimo distancu.

 

Moja BiH, Oslobodjenje.ba, piše: Fahro Konjhodžić

Naslovna fotografija: Narodna skupština Kraljevine Norveške – Stortinget

1816 Posjeta 1 Posjeta danas