Bamija pripada obitelji sljezova-Familiae Malvaceae.Trajni je drvenasti grm,visine i do jednog metra.Listovi su dlanasto nazubljeni i smješteni na ograncima stabljike.Cvijetovi su svjetložute boje,koji nakon kratke cvatnje razvijaju šestobridnu mahunu svijetlozelene do žutozelene boje,ispunjenu bijelim mekanim sjemenkama. Cijela je biljka dlakava.Plod je tobolac pun sjemenki.Bez naročitog mirisa i gorkog okusa.Bamija se danas uzgaja kao povrće,iako po vojim botaničkim svojstvima na spada u povrće,već u voće.Uzgaja se u vrtovima,na plantažama.Listovi i stabljika koriste se za pripremu čaja,a nedozreli plod za jelo.Iz sjemenki dobivamo ulje.
Vrijeme cvatnje bamije je od maja do juna.Pronalazimo je u jugoistočnoj Europi,Sjeveroistočnoj Africi i Europi-Grčka,Bugarska,Makedonija
Bamija se može konzervirati u soku od paradajza kao kiselo povrće.Sušena bamija se kuha za razna jela.
100 g svježe bamije sadrži 33 kcal,u plodovima ima dosta dušičnih spojeva,eteričnih ulja,masti,vitamina.Listovi biljke sadrže dosta sluzi.
Ljekovito djelovanje bamije kod oboljenja želuca i crijeva pokazuje vidljive rezultate te se jelo preporučuje u raznim redukcijskim dijetama za obnavljanje probavnog sustava.Pojačava apetit i potiče funkcioniranje želuca.Zbog bogatstva raznim vitaminima dobro djeluje na oboljenja uzrokovana pomanjkanjem vitamina.Bamija je poznati kolorant koji se u kulinarstvu koristi za bojenje jela.Sjemenke su dobar antispazmodik za umirenje grčeva.Korijen bamije sadrži veće količine sluzi te se upotrebljava za vanjsku upotrebu kod liječenja bolesti kože,a ekstrakt-infuz za liječenje sifilisa.nedozreli plod kojeg se raado jede rabi se i za liječenje-kataralnih infekcija-gonoreje,disurije,za jače mokrenje-diuretik i za jačanje muške potencije.Sjeme bamije upotrebljava se za liječenje grčeva u probavnom sustavu-antispazmodik,za stimuliranje probavnog sustava,za jačanje rada srca i kao surogat za kafu.Prirodni je aromatik,afrodizijak,digestiv,diaforetik,diurtik,insekticid,stimulant i vitaminozant.
Zdravstvena i nutritivna svojstva posjeduje u cijeloj biljci:plodovima,lišću,stabljici i korijenu.bamija se najviše može podičiti bogatstvom vitamina C,određenim količinama vitamina A,B6,folne kiseline,željeza,kalcija.Sadrži škrob,ponešto masnoća i riboflavin.Ljekovito djelovanje bamije kod oboljenja želuca i crijeva pokazuje vidljive rezultate te je kao jelo preporučena u raznim redukcijskim dijetama za obnavljanje probavnog sustava.Bamija sadrži vlakna koja pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi.U većim količinama može imati laksativni učinak pa se koristi kod konstipacije,regulira rad crijeva.bamijin čaj preporučuje se za želučane tegobe kao što je gastritis,bolovi u želucu,čir na želucu,gubitak apetita.Bamijina sluz oblaže želudac štiteći ga od pojačanog lučenja želučane kiseline i regulira probavu.Ima vrlo dobar učinak na kroničnu iscrpljenost i depresiju.Pokazala se učinkovita u reguliranju razine šećera u krvi kod dijabetičara.Također je poznata kao afrodizijak.
Bamija se često koristi u susjednoj Bosni i Hercegovini a na našim tržnicama može se pronaći najčešće u sušenom obliku.Od sušene bamije mogu se pripremiti gotovo ista jela kao i od svježe,no potrebno ju je predhodno namočiti-procedura je ista kao i kod sušenih gljiva.Budući da je sezona u kojoj se bamija može nabaviti kao svježa jako kratka,sušena bamija dođe kao izvanredna zamjena.
Izvor:Zdravlje 6 bilje