“Grehota” je živjeti u Hercegovini, a ne posaditi šipak

Email this to someoneShare on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterPin on PinterestPrint this page

Šipak je biljka prema kojoj se u Hercegovini ljudi odnose s posebnim poštovanjem.

Simbol hercegovačkog kraja sve je zastupljeniji na ovdašnjim sajmovima. S obzirom na to da mu je sezona u jesen, svakodnevno možete vidjeti prodavače koji svoj dragocjeni šipak prodaju na tezgama pored puta.

Nadaleko poznati šipci dolaze iz mostarskog kraja. Posjetili smo berbu šipaka, a naš domaćin Franjo Glavaš kaže kako ovo nije loša godina što se tiče šipaka, ali i kako pamti bolje godine.

Ničim tretirani

”Bila je velika suša, a prije toga mraz. Dobro je da se ima što ubrati”, rekao nam je Franjo. Ističe kako postoji mnogo plodova koji su propali zbog velike suše, no ne žali se.

Svoje šipke godinama je prodavao kao gotove proizvode na tržnici u Čapljini, no ove godine je odlučio od njih napraviti sok od šipka.

”Mogu slobodno reći da sam na posjedu oko kuće mogao obrati šipaka i prodati ih u rekordnom roku. Nisu ničim tretirani i kupci to cijene. Od prodaje bi namirio ogrjev za zimu i poplaćao druge potrebne obaveze. Slatke šipke bi prodavao za konzumaciju, a ljute bi ljudi uzimali pa sok od njih pravili”, rekao nam je.

Jedan šipak jedan euro

Kaže kako su se u Međugorju dosjetili pa turistima prodaju šipak po komadu.

”Po suvenirnicama sam vidio da prodaju jedan šipak za jedan euro. I dobro im ide. Turistu je jedan šipak sasvim dovoljan. Lijepo da su se dosjetili toga i da se prodaje naše domaće”, kaže Franjo Glavaš dodavši kako je prodajna cijena šipka niska.

“Kreće se od 1 do 1,5 KM po kilogramu što nije neka cijena. Napravit ću sok od ljutih šipaka. Od slatkih šipaka, poznatih kao sladunaca, sok se ne pravi. Oni su najbolji za jesti i uživanje u njima”, dodaje.

Kaže kako će pravljenju soka pristupiti tako što će oguliti šipke, odnosno očistiti zrno. Zrno će pomiješati sa šećerom.

”Sve skupa se stavi u kantu. Pomiješam koliko kilograma zrna, toliko kilograma šećera. Par dana se miješa i kad se šećer otopi može se cijediti. Kad procijedite dobijete sok koji je bolji od bilo kojeg kupovnog. Postoje prese kojima se cijedi šipak i tad je sok malo drugačije kvalitete, ali neću se odlučiti za taj način pravljenja soka”, rekao je Franjo i dodao da se sok od šipka prodaje od 8 do 10 KM.

Bilo je i mraza i suše, ali šipak je ipak rodio

”Pravi se i slatko od šipka u Hercegovini, ali sok je sok. Ljudi to ovdje kupuju jer hoće zdravo, a i šipka imamo gotovo na svakom kraju”, rekao je Franjo i dodao: ”Mi imamo zdravih namirnica koliko god hoćete samo ih ne znamo prepoznati i uvozimo malte ne smeće. Šipku savršeno godi hercegovački zrak i ne posaditi ga ispred kuće i imati je grehota”.

Zdravstvene prednosti šipka

Šipak mnogi smatraju najljekovitijom biljkom na svijetu. Bogat je vitaminima B i C, kalcijem, fosforom, kalijem i željezom.

Pokazao se kao dobar borac za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola. Štiti srce i krvne žile, a njegova konzumacija smanjuje rizik za dobivanje raka dojke, prostate i debelog crijeva.

Također, šipak podiže imunitet, te sprječava starenje. Dobar je za živčani sustav, te olakšava simptome poput promjene raspoloženja i nesanice.

agroklub.ba

Radio Ljubuski

287 Posjeta 4 Posjeta danas
Email this to someoneShare on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterPin on PinterestPrint this page

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Time limit is exhausted. Please reload the CAPTCHA.

*