VELIKA GIMNAZIJA U MOSTARU (BOŠNJACI IZ LJUBUŠKOG 1893-1924)

Gimnazija u Mostaru je otvorena 1893. godine i okupljala je učenike iz različitih dijelova Hercegovine.Školu su pohađali u prvom razredu 1893.godine muslimani,katolici,pravoslavci,Jevreji i to:katolika 24,pravoslavnih 34,muhamedovaca 8 i  Židova (Mojsijevci) 2.

Predavači u prvom  i jedinom razredu su bili:

-vjeronauk za pravoslavne Stevan Pravica,

-vjeronauk za katolike o.fra Luka Begić,

-vjeronauk za muhamedovce Derviš ef.Ljuta

-bosanski jezik Martin Bedjanić,profesor i direktor gimnazije

-njemački jezik Anton Pichler,profesor

-latinski jezik Martin Bedjanić

-zemljopis Anton Pichler

-matematika Anton Pichler

-prirodopis Anton Pichler

-prostoručno crtanje Nikola Bićanić,profesor

-krasnopis Nikola Bićanić

U 1895/1896. kao novi predmet uvedeno je pjevanje,a od trećeg razreda uveden je i arapski jezik.Od 1899/1900. u VIII razredu bili su jezici:bosanski,latinski,grčki,arapski,njemački,talijanski i francuski.

„Gimnazija je u početku bila otvorena na Luci i tu je ostala do 1898.godine kada je za nju sagrađena naročita monumentalna zgrada u arapskom stilu po zamisli Benjamina Kalaja,ondašnjeg ministra finansija a blizu željezničke pruge.Docnije je zgrada proširena sa još jednim krilom(1902) te je bila za ondašnji broj učenika vrlo prostrana…“(Bruno Marčić povodom 75.godišnjice gimnazije)

Učenici su stipendirani iz različitih izvora(Zemaljska vlada,Gajret,matične općine, Pokrajinska uprava…)

Najveća stipendija od 240 forinti dodijeljena je AHMETU DALIPAGIĆU,sinu Muharema,trgovca iz Ljubuškog i to osobnu stipendiju Njegove Preuzvišenosti g.barona Kutschere,civilnog doglavnika.

1.Prvi učenik iz Ljubuškog koji je pohađao prvi i jedini razred 1893. godine:MAHIĆ MUSTAFA,sin Alage,terzije iz Ljubuškog,rođen u Ljubuškom 1879.godine.

2.BILAL VEHBIJA,sin Hajrudina,poreskog činovnika u Ljubuškom –Gajretov konvikt(stipendija)

3.DIZDAREVIĆ ALIJA,sin Saliha,mesara u Vitini,Gajretov konvikt

4.MAHIĆ SULEJMAN,sin Mustafe,trgovca iz Ljubuškog,Gajretov konvikt

5.ĆERIĆ ALMASA,kći Sabita,posjednik iz Ljubuškog;Ženski Gajretov konvikt

6.BUKOVAC HASAN,sin Alage,kafedžija,Gajtetov konvikt,Pokrajinska Uprava 3000 kruna,Gajret

7.HAJDAROVIĆ ABDULAH,sin Junuza,težaka iz Ljubuškog,Pokrajinska uprava 3.000 kruna

8.MUJEZINOVIĆ HASAN,sin Mule,od Pokrajinske uprave 3.000 kruna

9.GUJIĆ MUSTAFA,sin Paše, od Pokrajinske uprave 3.000 kruna

10.ZUHRIĆ ALIJA,sin Mustafe,težaka iz Ljubuškog,od Pokrajinske uprave 3.000 kruna

11.MAHIĆ MUHAMED,sin Šaćira,hodža u Bivoljem Brdu,Pokrajinska uprava 3.000 kruna

12.SADIKOVIĆ MUHAREM,sin Faika,Pokrajinska uprava 3.000 kruna,Gajretov konvikt

13.KONJHODŽIĆ MAHMUT,sin Mehmeda poreznika u miru,Gajretov konvikt,Gajret 500 kruna

14.MUMINAGIĆ HASAN,majka Hanifa,od Pokrajinske uprave 3.000 kruna,Gajretov konvikt

15.DIZDAREVIĆ AHMET,sin Sabita,posjednika u Ljubuškom,Gajretov konvikt

16.KONJHODŽIĆ NEŠED,sin Mehmeda,Gajretov konvikt

17.SADIKOVIĆ MUSTAFA,sin Mehmeda,Gajretov konvikt

18.MUMINAGIĆ SALIH,sin Ibrahima,krojač u Ljubuškom,Gajretov konvikt

19.SADIKOVIĆ ŠERIF,sin Sadika u Gajretovom konviktu,od Gajreta 250 kruna

20.TANČICA IBRAHIM,sin Mustafe,Gajretov konvikt,od Gajreta 50 kruna(kasnije 2000 kruna)

21.SADIKOVIĆ MUSTAFA,sin Hasana,Gajretov konvikt

22.MALKIĆ HAKIJA,sin Ahmeta,skrb Murat Malohodžić,težak iz Ljubuškog,Gajretov konvikt

23.MESIHOVIĆ ISMET,sin Saliha,mesara u Vitini,Muški vakufski konvikt Gajreta

24.MAHIĆ DERVIŠ,sin Mehmeda,težaka u Ljubuškom,Gajretov konvikt

25.DIZDAREVIĆ ABDULAH,sin Salihage,mesara u Ljubuškom,od Zemaljske vlade 2000 kruna

26.DALIPAGIĆ AHMED,sin Muharema iz Ljubuškog

Podaci su dati u knjizi,što se tiče muslimana  i pravoslavaca od 1893 – 1924.godine,a za katolike od 1893 – 1941.godine.

Izvor:Karlo Drago Miletić:“Velika gimnazija u Mostaru“;Mostar 2003.(Crkva na kamenu)

Priredio:Kemal Mahić

1898. godine je izgrađeno prvo krilo današnje zgrade gimnazije, i to ono krilo do šetališta, a kasnije, 1902. godine dograđeno je i drugo krilo, te je tako zgrada dobila današnji izgled. 

2036 Posjeta 2 Posjeta danas