SMOKVA (Ficus carica)

„Tako mi smokve i masline…(Kur*an,“Smokva“,1)

Ficus carica,ili nama poznata smokva,još je jedna od najstarijih biljaka za koje se čovjek odlučio uzgajati ih.Arheološki tragovi kultivisanih stabala smokve sežu čak do 5.000 godina prije naše ere.Pretpostavlja se da smokve potiču iz jugozapadne Azije,odakle su se proširile,najprije na mediteranski prostor,a potom još dalje.Neki podaci govore da su ih stari Egipćani uzgajali i jeli još prije 6.000 godina,i da su smokve bili omiljeno voće njihove čuvene kraljice Kleopatre.Rasle su i u visećim babilonskim baščama,jednom od sedam drevnih svjetskih čuda.

Smokva je biljka iz porodice Moraceae,od roda Ficus,baš kao i poznate ukrasne biljke koje nerijetko uljepšavaju naše domove(fikus-Ficus elastica,benjamin-Ficus benjamina).

Smokva je nisko,lisnato drvo,koje naraste od 5 do 10 metara u visinu,a ponekad se razvija u obliku žbuna.Stablo smokve je nježno i jedro,glatke kore sa vrlo malo pukotina.Korijenje joj je jako razgranato i seže daleko od stabla.Grane smokve su massivne i uvijene,prekrivene paperjastom zelenkastom korom.Jako lijepom tropskom ugodjaju koji smokva širi svojom okolinom,doprinose njeni veliki svijetlo zeleni listovi.Listovi su specifičnog izgleda,sa 3-7 naizmjeničnih,dubokih ureza,hrapavo prekriveni dlačicama sa gornje strane,a glatki sa donje.Smokva ne behara.Zapravo,njeni sitni cvjetovi se rađaju u unutrašnjosti mesnatog šupljeg organa,dok sami plod nastaje kao rezultat daljnjeg rasta ove „bradavice“.U njihovom prirodnom okruženju,smokve oprašuju sitne ose koje ulaze kroz mali otvor na vrhu ove izrasline.

Plod smokve je morfološki vrlo neobičan(szkon,grč.smokvasta bradavica,smokva),i gotovo cijeli je vegetativno peteljkasto tkivo.Plod podsjeća na jedan šuplji prostor sa stotinama malih mesnatih cvjetova.Smokva rađa dva puta u godini.Prvi plodovi sazrijevaju u proljeće,a drugi u jesen.Zreo plod ima žilavu koru zelene,smeđe ili ružičaste boje,ispod koje se nalazi bijeli omotač koji ovija želatinoznu mesnatu jezgru,punu sitnih sjemenki.Plodovi se moraju pustiti da sazriju jer,ako se uberu prije vremena,proces sazrijevanja se prekida i plod istruhne.Svježi plodovi se rijetko prodaju jer se moraju vrlo pažljivo,ručno brati,i vrlo su kratkotrajni.Plodovi se,najčešće,puste da se osuše na grani i da sami otpadnu,a zatim se pokupe ili se uberu pa se onda suše na suncu,ili dimljenjem,ili se dahidriraju,jer su tako puno dugotrajniji.

Prenosi se da je Ebu Derda jednom prilikom ponudio Muhammedu s.a.v.s.tanjir svježih smokava,a on je sve prisutne pozvao da jedu,govoreći:“Kada bih spominjao da je neko voće koje se spušta iz Dćenneta,rekao bih da je to ovo voće,jer dženetsko voće nama košpica.“

Za rast smokve potrebni su polupustinjski uvjeti,sa dosta direktnog sunca.Uzgoj je ograničen zimskom hladnoćom,koja ne smije biti niža od -1 C.Također,proljetni mrazevi i kasne jesenje kiše doprinose propadanju plodova.Vodeći svjetski proizvođači smokava su:Turska,Kalifornija(SAD),Grčka i Španija.

Još su rani Sumerani,2900 godina p.n.e.,upotrbljavali smokve u medicinske svrhe.U tradicionalnoj islamskoj medicini smokve se smatraju nadmoćnom namirnicom za cjelokupno tijelo.Svježe    smokve pomažu izbacivanju urinarnih naslaga,i sprečavaju nastanak bubrežnog kamenca,korisne su plućima,podmlađuju jetru i slezenu,djeluju kao diuretik i laksativ.Suhe smokve su dobre za nerve,otvaraju probavni trakt,pomažu pri kroničnom kašlju,a njihovo jedenje sa bademima i orasima,ujutro na prazan stomak j najkorisnije.Smokve imaju najviše globalne količine minerala od sveg voća.

Smokve su najslađe od sveg voća,tako da su izvrstan prirodni zaslađivač,i idealna zamjena za slatkiše.Smokve,također,sadrže veću količinu vlakana od bilo kojeg voća,čak 205 preporučene dnevne doze.Značajno je da se ta vlakna sastoje od nerastvorljivih kao i rastvorvljivih vlakana,od kojih prva preventivno djeluje protiv raka debelog crijeva,a druga smanjuje nivo holesterola u krvi.Upravo prisustvo obiju vrsta vlakana u smokvi daje je epitet idealne namirnice,jer se njihovim zajedničkim djelovanjem značajno povećavaju preventivni efekti,kao i prisustvom Omega-3 i Omega-6 masnih kiselina,polifenola,fitosterola…

Smokva je,pored još nekoliko biljaka,spomenuta i u Tevratu,i Indžilu,kao i u Kur*anu,što je najbolja preporuka od samog Stvoritelja Uzvišenog.

 

Izvor:Sumejja(Magazin za ženu i porodicu),br.10;2003.

 

Izbor: prof. Kemal Mahic

378 Posjeta 2 Posjeta danas
News Reporter