GROMADE – MIROSLAV KRLEŽA

    Kategorija: Kemal Mahic    
    Objavljeno petak, 02 Juli 2010 21:07
    Klikova: 794

Kemo naslovna

Ne mogu odoljeti!Bilo bi nezamislivo da ova web stranica ne pomene ovo ime.Promjene
koje su uslijedile 90-tih godina,ovo ime su pomakle u stranu.Medjutim,vrijeme kao
nepristrasni sudac,ce izvrednovati djelo Miroslava Krleze!Ono ce opet biti
“svjetionik” narodima koji su ga  se u medjuvremenu “odrekli”      .Ali ne moze se
ugasiti svjetlost.Ona ce se sve vise pojacavati kako losije zivimo iz dana u
dan.

Miroslav Krleža,1893-1981 njegovo djelo živimo iz dana u dan.
 Njegovo djelo nikad nije odgovaralo vjestackim elitama,bilo da su one
austrougarskog porjekla ili elitama “stare” i “nove” Jugoslavije.Njegova
najpoznatija djela su nastala u doba surovog i sirovog kapitalizma:U
agoniji(1928),Gospoda Glembajevi(1928),Leda(1932),Balade Petrice Kerempuha(1936),pa
cudi eliminacija njegovih dijela iz skolskog sistema  pod izgovorom “ideoloskog
skretanja”. Knjizevnik i enciklopedista je toliko napisao djela, da kada bi
“izmjerili” kilazu napisanoga, to bi premasilo tezinu orijasa,boksera ili hrvaca
teske kategorije.
“Obrazovna mafija” u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je “pomela” Krlezino djelo.
Pruzili su priliku anonimusima, svojima “jaranima” koji su unazadili skolske
programe i lektire srednjoskolaca. Na gubitku su obrazovanja i civilizacijske
vrijednosti. Ali “bumo videli” do kada? Sada sve zavrsava sa “Povratkom Filipa
Latinovica”.
Mozemo biti sretni da znamo hrvatski jezik i da mozemo Krlezina djela citati u
orginalu. Nismo ni svjesni kakvu privilegiju imamo, samo je treba iskoristiti.
Krleza zasluzuje spomenik u Sarajevu. Neki ce se pitati zasto? U svojim djelima je
napravio spomenik pisuci o Bosni i afirmirajuci njenu proslost i kulturu. Medjutim
ovakvo Sarajevo to nece nikada uciniti. Ogrezlo u korupciji, primitivizmu i
gramzivosti i ne primjecuje zasluzne velikane i klasike koji su afirmirali Sarajevo
i Bosnu i Hercegovinu. Neko buduce Sarajevo ce to uciniti ali su potrebne “promjene
promjena”. Sto prije to bolje!

Ovdje i sada, donosimo tri odlomka njegovog postovanja prema kulturi i proslosti
Bosne. Uzivajte!

BOSNA I STECCI
“Neka oprosti gospodja Evropa,ona nema spomenike i kulture. Pleme Inka ima u Americi
spomenike. Egipat ima prva spomenike kulture. Neka oprosti gospodja Evropa samo
Bosna ima spomenike. Stecke. Sta je stecak? Olicenje gorstaka Bosanaca! Sta Bosanac
radi na stecku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali  nigdje,nigdje,
nikad,niko nije pronasao stecak na kome Bosanac kleci I moli. Na kom je prikazan kao
suzanj. “
….

Bogumilstvo
Bogumilstvo ce ostati magistalom nase medijevne proslosti,jer tek njegovim slomom
svrsit ce na nasem podrucju sa srednjim vijekom samostalan zivot narodne supstance.
Od Jajca do Udbine, od pada Beograda do Mohaca, pocinje za nas fatalna atomizacija,
koja ce svrsiti sa palanackim, provicijalnim mentalitetom malih gradova na turskoj
granici u XVIII stoljecu. Svijest o velikim razdobljima proslosti nestat ce u
sveopcoj slabosti pamcenja.
….
Bogumilski mramovi
Bogumilski mramovi bizarni su spomenici mracne, nagonske likovne sklonosti, pojave
same po sebi neispitane koja ne predstavlja poglavlje samo u okviru nase likovne
cilivizacije. Ovi sarkofazi zavrijedili su opseznu analizu, kao citav kosmos tog
patarenskog svijeta, koji pred nama stoji kao meteor iz dalekih I
nepoznatih,azijskih,skitskih svjetova. Oni misticni krugovi,gradovi,konjanici,
vegetacioni ornamenti,fantaskicne ruke, koje propovijedaju do pet nama danas
nepoznatih principa,stable kao biblijski stilizirani svijecnjaci, citavi spratvoi
naraznovrsnijih motiva I dogadjaja,sve je to koordiarno I stalasano unutrasnjim
ritmom cudne zakonitosti,koja je stvaralackom voljom fascinirala fantaziju
bogumulskih pokoljenja do tog stepena, te se nuzno odrazila u tim dokumentima, koji
vec  vjekovima cekaju svoje tumace u danasnjem svijetu tako okrutno gluhom za sva
objavljenja nasih vlastitih ljepota.
                                         
            

                                                                Kemal Mahic, prof.

1482 Posjeta 5 Posjeta danas