Ljubuški je dao razmjerno najveći broj šerijatskih sudija u Bosni i Hercegovini u
periodu rada Šerijatske sudačke škole u Sarajevu od 1887. do 1937. godine .Istaknute ljubuške kadije su Husein ef. Ibrulj , član prvog Ulema medžlisa , Hasan
ef. Beširević , vrhovni šerijatski sudija , Šaćir ef. Mesihović , doktor teoloških i
šerijatsko-pravnih nauka , mostarski muftija i član Ulema medžlisa i Mehmed-Ali ef.
Ćerimović , predsjednik Ulema medžlisa , fetva-emin , alim , pisac i pedagog .
Kada je 1882. godine izabran prvi reis ul-ulema , formirano je i tijelo ( savjet ,
vijeće , > skup učenih < ) od četiri člana -Ulema medžlis . U prvi Ulema medžlis su
izabrani Hasan ef. Pozderac , kadija iz Cazina , Mehmed Nezir ef. , kadija iz
Sarajeva , Nuri ef. Hafizović , kadija iz Rogatice i Husein ef. Ibrulj , kadija iz
Ljubuškog . Otada Bošnjaci imaju svoju samostalnu vjersku organizaciju -Rijaset (
predsjedništvo islamskih učenjaka ) na čelu sa reis-ul-ulemom kao najvišim duhovnim
poglavarom .Husein ef. Ibrulj rodio se u Ljubuškom oko 1810. godine . Pravne nauke završio je u
Carigradu . Radio je dugo godina kao muderis u svom rodnom mjestu . Povremeno je
odlazio u Sarajevo kao stalni član Uleme-medžlisa .Njegova supruga Hatidža rodom je
iz Sarajeva. Umro je u Ljubuškom 1891. godine .Osmanska uprava je u naše krajeve uvela šerijatske sudove prije nekoliko stoljeća .
Uz upravne činovnike i časnike ( paše , valije i mutesarife ) slala je i kadije
školovane u Turskoj . Kad je 1878. godine naša zemlja okupirana , veliki broj kadija
otišao je s drugim činovnicima u Tursku , tako da je ostalo mnogo upražnjenih
kadijskih mjesta na koje su kasnije postavljani natječajem domaći alimi . Ova praksa
je potrajala sve dok Šerijatska sudačka škola nije dala prve šerijatske sudije . Neposredno prije austro-ugarskog zauzeća Ljubuškog u gradu su bile kadije
Ibrahim ef. Edhem i Sulejman ef. Ishak . Oni su prije svog odlaska u Tursku
imenovali za svog zamjenika Arif ef. Tančicu . Međutim , iz jednog dokumenta
iz 1884. godine vidi se da je Arif ef. , po propisima nove države , morao
polagati poseban ispit za šerijatskog sudiju pred Ulema medžlisom u Sarajevu
:
< Visokoj zemaljskoj vladi za BiH , ovdje . Usljed jednoglasnog zaključka Medžlisa
uleme čast mi je izvjestiti na velecijenjeni nalog od 15. marta 1884. godine , broj
1842/ III , da je Arif ef. Tančica iz Ljubuškoga dne 12. t mj. u subotu kod istog
Medžlisa za šerijatskog sudca u trećem razredu srednje vrsti ispit položio i prema
tome razredu i vrsti za sposobnost svjedočbu dobio < .U Sarajevu , dne 15. aprila 1884. godine .Predsjednik Medžlisa uleme ( pečat ) .
Poslije položenog ispita , Arif ef. Tančica je postavljen za šerijatskog
sudiju u Stocu . U toku 1889 i 1890. godine bio je mostarski kadija . Drugi ljubuški kadija , Muharem ef.Sadiković , morao je polagati kao i Arif
ef. , sudijski ispit 1884. godine pred Medžlisom u Sarajevu , iako je u
Ljubuškom i šire slovio kao čuveni alim . Oko 1860. godine Muharem ef. je
putovao u Kinu , Japan , Malu Aziju , Arabiju i Perziju da < vidi svita > .
Imao je dva sina , Faika ( 1871-1928 ) i Sadudina , višeg oficira u turskoj
vojsci . Službovao je kao kadija u Ljubuškom do 1889. godine . Radi unapređenja islamske znanosti i obrazovanja sposobnih kandidata za
kadije , u Sarajevu je 1887. godine osnovana Šerijatska sudačka škola . Time
je prestala potreba za odlaskom u Istanbul radi školovanja za šerijatske
sudije . Škola je bila pod nadzorom Zemaljske vlade i izdržavala se iz
državnih sredstava . Uvjeti za upis bili su svršena četiri razreda ruždije
ili gimnazije ili najmanje dvogodišnji tečaj medrese . Siromašni nisu
plaćali školovanje , a bogatiji su plaćali taksu od 30 forinti mjesečno .
Škola je trajala pet godina . Za učenike je sagrađena posebna ,impozantna
grada u pseudomaurskom stilu . Svršeni učenici šerijatske sudačke škole
sticali su pravo da rade kao šerijatske sudije , učitelji ruždije i medrese
i vjeroučitelji osnovnih škola.Oni ambiciozniji mogli su dalje studirati
svjetovno pravo u Zagrebu ili teološke nauke u Kairu i Carigradu .Šerijatsku sudačku školu završilo je za njenih 50 godina postojanja ( 1887-1937 )
370 apsolvenata , od kojih su 223 radili kao šerijatski suci , dok su se ostali
bavili drugim djelatnostima . Šerijatska sudačka škola je u junu 1937. godine
pretvorena u Višu islamsku šerijatsko-teološku školu .Ljubuški Bošnjaci se posebno ponose time da je Ljubuški srazmjerno broju Bošnjaka
dao najviše šerijatskih sudija u Bosni i Hercegovini . Po broju apsolvenata u
Šerijatskoj sudačkoj školi u Sarajevu Ljubuški je na petom mjestu , iza Sarajeva ,
Tuzle , Visokog i Rogatice , a ispred Mostara , Zenice ,Foče , Brčkog , Travnika ,
Bihaća i drugih gradova . Iz Ljubuškog i Vitine je završilo ukupno 18 polaznika , iz
Mostara 15 , Konjica 7 , Nevesinja 6 , Stoca 5 , Bileće 2 , Ljubinja 1 i Trebinja 1
.Šerijatsku sudačku školu završili su ovi Ljubušaci :Beširević Hasan , 1904. ,Ćerimović Mehmed-Ali 1896. ,Dizdarević Alija 1897. ,Ibrulj Mustafa 1908. ,Kapetanović Hilmija 1897. ,Kapetanović Ismet 1901. ,Kapetanović Mustafa 1897. ,Krehić Muhamed 1895. , Mahić Hašim 1893. ,Mujezinović Ahmed 1908. ,Mujezinović Mustafa 1898. ,Muminagić Muhamed 1907. ,Muminagić Zaim 1900. ,Mušić Muhamed 1900. ,Sadiković Abdulfetah 1899. ,Sadiković Alija 1903. ,Sadiković Kasim 1905. i Tančica Muhamed 1903 .Pored toga , četiri Ljubušaka su prekinuli školovanje u ovoj školi . To su :Kadragić Mustafa ,Krehić Šukrija ,Mesihović Rašid i Nuhefendić Muharem .Šukri ef. Krehić. Rodio se 1864. godine u Ljubuškom. Završio je dvije godine Šerijatske sudačke škole u Sarajevu (1887-1889)
i pet godina medrese u Istanbulu (1889-1894). Dobro je poznavao turski,arapski I perzijski jezik.
Bio je učitelj vjeronauke na Velikoj gimnaziji u Sarajevu od 1899. do 1905. godine. Umro je kao hadžija u Medini 1911.godine.
Njegov sin Hazim bio je učitelj u Klobuku 1920.godine (Muslimanska sloga 1911, 12, 3, od 10. februara).
Dvije novinske vijesti o radu Šerijatske sudačke škole daju jasan odgovor na pitanje
zašto su ljubuški Bošnjaci toliko ponosni na svoje šerijatske sudije-kadije .Povodom deset godina rada Šerijatske sudačke škole 1897. godine , dopisnik <
Bosanske pošte > piše :< U ovdašnjoj šerijatskoj sudačkoj školi svršeni su godišnji zaključni ispiti , te
je tim ova škola navršila deset godina svoga opstanka . Škola , uređenje njeno ,
obuka , uopće sve njeno djelovanje kroz ovo deset godina upravo je uzorno bilo . Iz
nje su izašli naobraženi mladići , od kojih se neki i u javnosti , na književnom
polju , začeli s uspjehom raditi . Dokaz je to , da je osnova dobra , uprava
savjesna , a učitelji vrsni , pak uz zahvalnost vladi , koja je taj zavod ustrojila
, izričemo naše potpuno priznanje gospodi nastavnicima , te čestitajući mladeži
želimo , da taj mladi zavod što ljepše procvate .U petom i zadnjem godištu bilo je šest đaka , koji su ispite svršili , i to dvojica
s odlikom i četiri sa vrlo dobrim uspjehom …> .Od ukupno šest đaka koji su te 1897. godine završili Šerijatsku sudačku školu , tri
su iz Ljubuškog : Hilmi-beg Kapetanović ( sin Osman-bega ) , Mustafa-beg Kapetanović
( sin Bećir-bega ) i Alija Dizdarević . Dalje školovanje van Sarajeva bilo je povezano sa većim materijalnim
izdacima . To su mogli sebi priuštiti samo ambiciozni mladići iz bogatih
begovskih porodica.I tu su Ljubušaci bili među prvim u našoj zemlji .U
<Sarajevskom listu> 1899. godine dopisnik s radošću ističe < primjer u tome
kako može da napreduje u nauci naša omladina , kada je u tome rukovodi ,
pored dara i neobičan trud < :<…Dva mladića , Mustafa-beg i Hilmi-beg Kapetanović , bratići g. Mehmed-bega
Kapetanovića , svršili su 1897. s odlikom ovdašnju Šerijatsku sudačku školu , a za
tijem pošli u Zagreb , da na pravnom fakultetu tamošnjeg kr. sveučilišta Franje
Josipa kao vanredni slušaoci izučavaju pravne nauke…> .Zna se da je Mustafa-beg završio studij prava u Zagrebu 1902. godine . Iz < iskaza < šerijatskog suda u Ljubuškom u austrougarskom periodu vidi se
da su najčešći poslovi kadije bili vođenje parnica i ostavinskih rasprava ,
vjenčanja i razvjenčanja . Ljubuške kadije u tom periodu bili su : Muharem
ef. Sadiković , Numan ef. Alajbegović , Sadik ef. Ugljen , Ahmed ef. Ekić ,
Hasan ef. Kadić , Mustafa ef. Alić i Kasim ef. Sadiković . U Arhivu BiH sačuvani su za neke godine austrougarske vlasti podaci o radu
Šerijatskog suda u Ljubuškom .Godina Parnice Ost.rasprave Vjenčanja
Razvjenčanja1885. 4 15 29
11886. 6 65 50
31888. 3 91 37
11889. 2 91 43
11890. 4 110 30
11896. 28 144 42
-1897. 28 139 32
11898. 13 110 46
21899. 20 90 23
31902. 18 94 35
3Obično se kaže da su ljubuški Bošnjaci u prošlosti dali mnogo učenih ljudi . Pri
tome se misli na brojne šerijatske sudije , ali i na druge koji su završavali visoke
škole u Sarajevu , Zagrebu , Beogradu , Carigradu , Beču i Pešti .Prilog : Tekst prisege kadije Arif ef. Tančice 1884. godine .Hadžić K . Stogodišnjica Šerijatske sudačke škole u Sarajevu . Glasnik VIS-a 1987 ;
5 : 649-668 .Bošnjak 1892 ; 20 : 2 .Novi učitelj za islamski vjerozakon . Bošnjak 1894 ; 52 : 3 .Anon . Bosanska pošta 1897 ; 87 : 2 .Arhiv Bosne i Hercegovine . Iskazi o poslovanju kotarskog ureda kao šerijatskog suda
u Ljubuškom .Sikirić S . Naši šerijatski sudovi . Spomenica Šerijatske sudačke škole u Sarajevu (
Pedesetogodišnjica 1887-1937 ) . Sarajevo , 1937 .Anon . Šerijatski sudovi . Pravda 1928 ; 37 : 2 .Anon. Merhum Faik ef. Sadiković . Pravda 1928 ; 17 :1 .Husein ef. Ibrulj . Bošnjak 1891 ; 14 : 3 .Hadži Mustafa Ševa . Merhum Hadži Mehmed Šakir ef. Mesihović . Glasnik VIS-a 1959 ;
10-12 : 503-504 .Anon. Naše šerijatlije na univerzitetu . Sarajevski list 1899 ; 86 : 2 .Bošnjak 1902 ; 24 : 3 .
HALID SADIKOVIĆ