U suzbijanju masovne nepismenosti muslimana i podizanju njihovog općeg
obrazovnog nivoa , » Gajret » je poticao održavanje tečajeva za
opismenjavanje . Nosioci tog plemenitog zadatka bili su pripravnici učitelji
. Svaki od njih bio je obavezan da , uz finansijsku podršku « Gajreta » ,
održi najmanje jedan tečaj za opismenjavanje .
U toku 1907. godine , za vrijeme ramazana , učitelj Mustafa Konjhodžić , skoro
zaboravljeni pregalac našeg kulturnog napretka , tada povjerenik « Gajreta » u
Ljubuškom , održao je za vrijeme ramazana prvi tečaj za opismenjavanje 36 polaznika
u zgradi narodne osnovne škole u večernjim satima . Njegova uspješna metoda bazirala
se na činjenici da muslimanima poznavanje arapskog pisma olakšava učenje latinice .
U pismu Zemaljskoj vakufskoj direkciji 1907. godine Konjhodžić ističe da je na tom
tečaju uspio svojom metodom za kratko vrijeme poučiti polaznike u pisanju i čitanju
latinice . Pobuđen mišlju da « mi muslimani , na našu nesreću , ipak najslabije
pohađamo škole i da zaostajemo » , objavio je 1908. godine u Sarajevu « Uputu u
čitanju i pisanju latinice za muslimane koji znadu arapsko pismo » . Knjiga se mogla
jedino kupiti od autora u Ljubuškom po cijeni od 60 helera . Iako je tada među
muslimanima nepismenost harala kao kuga , nema dokaza da je ova . zlata vrijedna ,
knjižica bila rasprodata . ( 23 , 24 )
Mustafa Konjhodžić, narodni učitelj
Dok je ova vrlo značajna knjižica naišla na slab odjek u Sarajevu , mostarski
hrvatski « Osvit» je hvali i preporučuje:
« Od prvog dana ramazana vrijedni učitelj osnovne škole Mustafa ef. Konjhodžić ,
otvorio je analfabetski tečaj za odrasle muslimane . Tečaj će trajati do Bajrama , a
održava se od 8½ do 9½ sati na večer u prostorijama osnove škole .
G. Konjhodžić predaje po vlastitoj metodi koja se pokazala dosta praktičnom , te mu
učenici vrlo dobro napreduju . Ovo je svake hvale vrijedno od g. Konjhodžića , pa je
samo željeti da i po drugim mjestima njegovim primjerom slijede « . ( 25 )
Tečajeva za nepismene bili su po državnom kontrolom . To je značilo da su ih mogli
držati samo učitelji i učiteljice ( državni službenici ) pod kontrolom državnih
zvaničnika . Tečaj se mogao držati ako se prijavi najmanje 15 dobrovoljnih polaznika
. ( 26 )
U toku 1930. godine tečaj za nepismene djevojke i žene održala je , za vrijeme
dvomjesečnih školskih praznika , učiteljica pripravnica i “ Gajretova ” pitomica
Fahira Orman , kći Ali ef. Ormana . Osim sreskih i općinskih zvaničnika u ispitnoj
komisiji su bili školski nadzornik T. Šenica i vitinski učitelji Drobac i Balta . Od
27 kandidatkinja , šest je položilo ispit odličnim , osam vrlo dobrim , tri dobrim
uspjehom , dok ostalih deset nije pristupilo ispitu .
Za vrijeme ramazana održavana su predavanja u žabljačkoj čitaonici «
Iršad » ili u kafani Alije Mahića na Gožulju . Teme su bile iz kulturne
povijesti islama i drugih područja za koje se držalo da su zanimljiva
ili značajna za slušaoce : » Islam i prosvjeta » , » Društvo i život po
islamu » , » Dižimo Gajretov dom » , » Husein kapetan Gradaščević » , »
Organizacija kućnog obrta » , » Kuda ćemo s omladinom » , » Zadrugarstvo
i korist od njega » , » Budimo zadrugari » , » Kako sačuvati zdravlje «
itd.
Predavači su bili Kasim ef. Sadiković , šerijatski sudija , Mustafa ef.
Ćerić , gožuljski imam , Ali ef.Orman , predsjednik Mjesnog odbora «
Gajreta » , Mustafa Dizdarević , općinski bilježnik , Mehmed Daupović ,
Hasan Muminagić , abs. medicine , Abduselam Ćerić , Salih Hrnjičević ,
Mustafa Nazečić , Abdurezak Dizdarević , sudija itd. Osnovne odlike
predavanja bile su jednostavnost i jasnost izlaganja tako da ih mogli
razumjeti i slušaoci bez obrazovanja . Na predavanjima je bilo prisutno
obično od 50 do 100 slušalaca . U decembru 1934. godine boravio je u
ljupkom gradu član Glavnog odbora « Gajreta » H. Muhamed ef. Pandža .
Toga dana uveče poslije teravije namaza održao je predavanje-vazunasihat
u džamiji na Gožulju i u « Sokolani » .Na oba predavanja bilo je oko 25o
lica .
Pored toga što je na pravi put izveo veliki broj ljubuških Bošnjaka , » Gajret» je ,
kroz cijelo vrijeme djelovanja i rada , darovao ljupkom gradu zabave . Pored
tradicionalnih oblika društvenog komuniciranja ( teferiči , sijela , pečenje pekmeza
od smokava i grožđa , Jurjev dan , Aliđun itd. ) , zabave su prihvaćene kao novi ,
sadržajno bogatiji i savremeniji oblik društvenog i kulturnog života . Sintagma «
zabava , slatki i slani bife , biranje kraljice zabave , ples do zore » zadržala se
u ljubuškom žargonu sve do danas .
Program zabava sastojao se od pozdravne riječi , recitacija ,izvođenju djela
klasične muzike i jednog ili više dramskih djela , pjevanja sevdalinki i romansi ,
zatim igranke , tombole , biranja kraljice zabave , šaljive pošte itd. Scenske
mogućnosti bile su vrlo skromne , a izvođači su bili redom diletanti rodom iz
ljupkog grada . Izbor dramskih djela bio je podređen ukusu bošnjačke publike .
Najčešće su izvođena djela Safvet bega Bašagića , Riza bega Kapetanovića Ljubušaka ,
Hamida Šahinovića , Fehima Spahe i Edhema Mulabdića , kasnije Nušića , Ćorovića ,
itd. U pripremi i izvođenju « Gajretovih » zabava sudjelovali su Ljubušaci iz svih
socijalnih slojeva , bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost . Zabave su
priređivane u staroj vojničkoj kasarni ( « Sokolani » ) ili dvorani gradskog hotela
. Pored Vitinjana , na zabave su često dolazili Vrgorčani , Imoćani , Čapljinci ,
Stočani i Mostarci .
Zabave su su održavale redovno svake godine , zavisno od mogućnosti , obično jedna ,
« glavna» , nekad i dvije , » zimska» i « ljetna » .
Prva zabava u Ljubuškom održana 18. juna 1904. godine . Jedan dio prihoda bio je
namijenjen u korist islamskog potpornog đačkog društva « Gajret » , drugi za
održanje ženskih mekteba . Pored vijesti o tom značajnom kulturnom događaju u
ljupkom gradu , » Behar » je donio program zabave :
« Početak tačno u jedan sahat po akšamu ( 8 sati u večer ) . Ulazne cijene : od
osobe 2 krune , od obitelji 4 krune , isti program će se obnoviti sutra dan u isto
vrijeme . Dobrovoljni prilozi i pretplate primaju se sa zahvalnošću u večer na
blagajni , a sa strane primaće ih Mahmutaga Mahić , gradonačelnik . Imena
darovatelja objaviće se u novinama .
Raspored :
Prvi dio .
1. Pozdravlja goste gradonačelnik gosp. Mahmutaga Mahić ;
2. H. Buljušmić : » Gajretova himna » , pjeva muški zbor islamske omladine ;
3. Safvet-beg Bašagić : « Na rastanku » ili « Ardišir » , deklamuje gosp. Džemal
Sadiković ;
4. Sevdalinke , pjeva muški zbor islamske omladine ;
5. Čika Jova Zmaj : » Cica-maca i rundov-bundov » , deklamuje Alija Lalić ;
6. A. Boieldieu : Uvertira « Bagdadski halif » , violina solo svira gosp. H.
Buljušmić , a prati ga na glasoviru gđa L. Zachradka ;
7. J. Borjanović : « Bosančice» , pjeva muški zbor islamske omladine .
Drugi dio .
« Abdullah paša » , dramski spjev u četiri čina iz 18. vijeka od Safvetbega Bašagića
.
Osobe :
Sultan : g. M. Bećirović ; Valide-sultan : g. H. M. Mahić ; Carski savjetnik (
Sijavuš aga ) : g. M. Mehićević ; Carski silahdar ( Selim aga ) : g. H. M.
Fazlinović ; Veliki vezir ( Halil paša ) : g. M. Krehić ; Esma–hanum , žena velikog
vezira : g. Dž. Muminagić ; Amber-kadun , njena prijateljica : g. H. M. Lalić ; I ,
II , II , IV vezir : g. H. M. Mahić , g. M. Hrnjičević , g. H. M. Fazlinović , g. M.
M. Mahić ; Ćatib ( Mehmed ef.) : g. M. Lalić ; Čehaja beg ( Hasan Ćelebi ) : g. S.
Bošnjak ; Sabit-čauš , vezirov glasnik : g. A. Orman ; Mletački poslanik : g. Dž.
Sadiković ; Behram aga : g. A. Dizdarević ; Abdulah paša ( bosanski vezir ) : g. M.
O. Mahić ; Timar defterdar ( Sulejman-beg ) : g. H. Sadiković ; Čehaja-aga ( Salih
aga ) : g. M. D. Mahić ; Zlata , Bisera , kćeri Abdul-pašine : g. M. Selimović , g.
K. A. Mahić ; Dika , njihova rodica : g. H. Bilić ; Beg Malkoč : g. D. Mahić ; Beg
Korča : g. A. Bošnjak ; Kadija ( Hilmi ef. ) : g. S. Omeragić ; Šeh-Fevzija :g. M.
Ekić « .
Ovo je prvo izvođenje Bašagićevog « Ardišira » u našoj zemlji i drugo « Abdulah-paše
» ( prvo u Bileći 1903. godine ) .
Kao tumači uloga , pored darovitih mladića iz kruga ljubuške islamske mladeži ,
sudjelovali su ljubuški gradonačelnik Mahmutaga Mahić i ljubuški kadija Mustafa Ekić
. Na zabavi su se čuli i zvuci klavira zahvaljujući sudjelovanju gospođe L. Zahradke
, supruge ljubuškog ljekara Egona Zahradke . Ženske uloge tumačili su muškarci , a
neki od njih više uloga . Posebna zasluga za uspjeh zabave pripala je učitelju
Hakiji Buljušmiću , kompozitoru , autoru « Gajretove himne » . ( 27 )
U osvrtu na zabavu dopisnik « Behara » nalazi samo riječi hvale , posebno za mlade
glumce-diletante . Na kraju , » pozorišni kritičar » piše :
« Zabavu posjetiše domaći činovnici , kao i časnici te gosti iz Vitine , Stoca ,
Čapljine itd da u priličnoj dvorani nije bilo niti jednog mjesta prazna za domaće
Muslimane . Za to je zabava opetovana sjutra dan u isto doba « . ( 28 )
Ukupan prihod od zabave iznosio je 1169 kruna , od toga 499 od dobrovoljnih priloga
i 670 kruna od ulaznica . Pored velikog broja muslimana iz Ljubuškog , Vitine ,
Čapljine , Stoca , Mostara , Sarajeva , Cazina , Maglaja , Bosanske Krupe , Tešnja i
Banja Luke , darovali su :
-iz Ljubuškog Adolf Opolski , Franjo Bojadžija , Juko Tomić ( Radišići ) ,
Franjevački samostan na Humcu , Ivo Vrančić , Mate Serdar ( Radišići ) , Luka Gnjato
, Petar Čuk , Joso Kosanović , kapetan , Simeon Kucharski , liječnik , Regementarzt
, Oberleutnant Pörak , Rüling , adj. Gromović Alois , Thomas Oblučar kanzlist ,
Ratković Đorđo , Radoslav Vrinjanin , poreznik , Emanuel Duič , oficijal , Boras
Josip , trgovac , Eugen Pelicarić , Đuro Paulić , predstojnik , Bač , sudski tajnik
, Miličević Ivan , Richard Swoboda , direktor , Mihailo Rakić , obergeometar Ivan
Špulak , Ilija Rastović , kontrolor , Nikola Knežević , kanclist , Ivan Gagro ,
Babić Ante , Dominik pl. Mistura , ljekarnik , Mihailo Vitković , Ante Kulier , Jovo
Pokrajčić , Vaso Semiz , Nikola Mišetić ( Grabovnik ) , Jozo Šimunović , Petar
Iličić ( Ružići ) ,Franić Jozef , učitelj ( Vitina ) , Staniša Rodaković , Filip
Pandžić ( Drinovci ) , policajvakmajstor ,
-iz Beča-Berhhard Schik ,
-iz Graca fra Blago Babić ,
-iz Mostara filijala Zemaljske banke , fra Andrija Nuić ,
-iz Čapljine Ivo Mrčić i
-iz Sarajeva D. Mojise Salom .
Od znamenitih ljudi tog vremena priloge za zabavu poslali su Safvetbeg Bašagić ,
Osman Nuri Hadžić , fra Paškal Buconjić , Ademaga Mešić , Fehim ef. Spaho i Edhem
Mulabdić . ( 29 )
HALID SADIKOVIĆ