LJUBUŠKI KOTARSKI PREDSTOJNICI ( 4 )

Aneksija je u ljupkom gradu među Bošnjacima izazvala proteste i razočarenja.
Neslaganje sa pripajanjem naše zemlje Crno-žutoj monarhiji ispoljavalo se na svakom
koraku.

Mihajlo Murko (1907-1910 )Bio je kotarski predstojnik neposredno prije , za vrijeme i poslije
aneksije naše zemlje Austriji .Aneksija je u ljupkom gradu među Bošnjacima izazvala proteste i razočarenja.
Neslaganje sa pripajanjem naše zemlje Crno-žutoj monarhiji ispoljavalo se na svakom
koraku.Oni najsmioniji , koji su telegramom izrazili protest i naglasili da priznaju
suverenitet sultana , a ne austrijskog cara , privedeni su u policiju i morali su da
plate visoke novčane kazne . Od drugih koji nisu htjeli da se priključe proslavi 2.
decembra , dana nastupa vladanja Cara i Kralja , zatraženo je da istupe iz članstva
ljubuške čitaonice , a ako te ne učine , biće isključeni . U oba slučaja kotarski
predstojnik Mihajlo Murko nastupio je energično , ali bez značajnijeg efekta .
Potpisnici telegrama platili su , doduše , visoke kazne , ali nisu promijenili svoje
stavove , a isključeni iz ljubuške čitaonice shvatili su to kao uvredu i tužili
Murka sudu . ( 24 )Politički pristav u Ljubuškom Mešek u svom govoru u oktobru 1908. godine na banketu
u gradskom hotelu je , između ostalog,rekao :< Eksekutivni odbor , koli mislimanski , toli srpski , sačinjavaju hulje i izdajice
, koji se na račun zavaranog naroda tove i koji su svakog prezrenja dostojni > .Mešek je govorio u prisustvu svih činovnika i svog šefa Mihajla Murke . Kad je
završio , prišao mu je Mihajlo Murko i čestitao .To je izazvalo zgražanje kod
prisutnih Bošnjaka i vremenom postalo predmet uobičajenih gradskih prepričavanja .
Javni istup < govornika > Mešeka i ponašanje kotarskog predstojnika Murke shvaćeni
su kao uvreda i neuljudnost < koferaša >. ( 25 )Murko je požurio da u novinama demantira Mešekove teške riječi . Tvrdio je da je
Mešek 7. oktobra 1908. godine-na dan aneksije-držao govor u kom je upozorio na razne
narodne izdajice , < uopće ne spomenuvši pri tome imena niti koje osobe , niti koje
korporacije < .( 26 )Murko je poslao ispravak u ime kotarskog ureda , tako da ga je < Musavat > morao
objaviti . Ali redakcija lista je ostala pri svojoj tvrdnji da je pristav Mešek u
svom govoru uvrijedio ljubuške bošnjačke prvake i < pokazao se kao nevaspitan čovjek
< . ( 27 )Da je Murko ubrzo izgubio povjerenje ljubuških Bošnjaka , vidi se iz ovog napisa u
martu 1909. godine :> Veselje > , veliko < veselje > prouzrokovao je Murkov telegram u četvrtak u kome
javlja da ga je sud riješio . Ali , stani malo i ti Murko i ti Mešeče , jer stvar
nije svršena . Jer ako je kotarski sud bio mišljenja da onaj nečuven akt
Murkin-kojim se bez uzroka isključuju dva ugledna građanina iz čitaonice-nije
uvreda , to ne znači da je stvar svršena , jer još ima da rekne svoju okružni
sud…> ( 28 )U martu 1909. izbio je skandal u ljupkom gradu kad se saznala i vrlo brzo raširila
vijest da ljubuški kadija pije alkohol i to ne malo i neredovno . Jedni su govorili
da to nije istina , drugi su tvrdili da su ga vidjeli pijanog , treći mu nisu
uzvraćali selam. Došlo je i do suda , jer se kadija jedino tužbom mogao < oprati >
od sramote i poniženja . U gradu su skupljani potpisi podrške kadiji uz koga su bili
načelnik grada i kotarski predstojnik :<.> ali ko iole poznaje našeg načelnika , koji bi za krajcaru pješe u Mostar sišao ,
taj se ne treba čuditi , da je i on potpisao , jer misli da će mu kadija i Murko
pomoći , pa da dobije platu < . Ljubuški Bošnjaci su se bavili mišlju < da mu javno
daju nepovjerenicu> i da ga < bace sa položaja za koji je on svojom izjavom postao
nedostojan > . Čaša se prelila 6. marta na sastanku općinskog vijeća kada je on
predstojniku Murki rekao : > Ti si Murko poglaviti moj starješina i ja sam Božji i
tvoj > . Dopisnik < Musavata > zaključuje tipično po ljubuški da ovakav čovjek nije
za načelnika i da bi mu mnogo bolje pristajalo da uzme < prajak u ruke pa neka sadi
rasad i okopaje luk .> ( 29 )Nakon odlaska iz Ljubuškog Mihajlo Murko je za nekoliko godina postao okružni
predstojnik u Mostaru i dvorski savjetnik . ( 30 )Karlo Albrecht ( 1911-1913 )Rodio se 1873. godine , evangelističke vjere , Mađar,završio pravne studije u
Budimpešti . U periodu od 1898. do 1917. godine službovao u Sarajevu , Varcar Vakufu
, Foči , Rogatici , Prači , Goraždu , Zvorniku , Ljubuškom , Bosanskom Novom i
ponovo u Sarajevu . Poslije Prvog svjetskog rata položio zakletvu Kralju i radio kao
pravnik . ( 31 )U toku njegovog mandata počelo je plansko isušivanje drinovačkog polja . Zna se da
se mnogo zalagao da se ostvari bar jednu od vrućih želja Ljubušaka : vodovod od
vrela Vrioštice , željeznička pruga do Čapljine i osnivanje jedne srednje škole u
gradu . ( 32 )

HALID SADIKOVIĆ

1210 Posjeta 1 Posjeta danas