ĐULIĆI

Komšiluk

Porodica Đulić(Bošnjaci) je dugo nastanjena u Pješivac-Gredi,općina Stolac i Gubavici(Mostar).Svi vode porijeklo od jednog pretka i međusobno su rod.Đulića ima u Mostaru i Sarajevu.“Prema predanju koje je ispričao Muharem Elezović sa Bivoljeg brda od Elezovića iz Bivolja Brda su u Gubavici Kukuruzovići,Đulići i Tojage iz Pijeska.Đulići su brojna i vrlo moćna porodica.Đulići su se bavili poljoprivredom,uzgojem duhana i loze,ali je veliki broj njih završio visoke škole u drugoj polovini XX stoljeća.

Prezime dolazi iz korijena đul „gul-tur.1.ruža2.resa,šara,ukras(u obliku ruže),pa bi možda adekvat u slavenskom jeziku bilo prezime Ružić.Međutim,đula,tur.gullabi,je vrsta jabuke,pa bi se i tamo moglo tražiti značenje prezimena Đulić.Ipak,bi trebalo ostati kod prve pretpostavke jer je,čini se,logičnija.“Dva obraza dva đula rumena“,(Ašik;15),“Đul-djevojka pod đulom zaspala/đul se kruni,te djevojku budi“(Vuk,I 307).Ova osnova iz turskog jezika dala je žensko ime Đula(može i muški Đulo),pa su možda Đulina djeca ili unuci nazvani matronimom Đulići.

U Siđilu stolačkog kadije stoji ubilježeno:“Mladoženja Salih sin Huseinov iz Ubosko čiji je zastupnik Hasan,sin Ibrahimov iz spomenutog sela i mlada,zrela djevojka za udaju Nefisa,kći Nuhana Đulića iz Dubrava čiji je zastupnik Hasan,sin Nuhana Đulića.Njegovo zastupništvo za nju je potvrdio svjedočenjem Halil,sin Ibrahima Kaplana i Mustafa sin Alija Đulića.Mehr muedžel iznosi 15.000 akči.Brak je zaključen 15.rebiulahira 1207.g.(30.11.1792g.).Svjedoci mula Mustafa Muftić,Nuhan Kriko.U istom dokumentu čitamo:“Ženi se Ahmed Đulić čiji je zastupnik Hasanbegović Muharem i udaje se djevojka Emina,kći Ibrahima čiji je zastupnik Ibrahim Turajlić.Potvrdio je njegovo zastupništvo svjedočanstvom Osman Omanović i Nuhan Hasanbegović.Svjedoci:Mustafa-baša Hodžić,Zulfikar-aga,Salih Hodžić,Muharem-baša.Mehri muedždžel iznosi 10.000.

Porodično predanje kaže kako su Đulići doselili iz Crne Gore i da su se nastanili u Pješivcu.U Crnoj Gori postoji pleme Pješivci,koje je podijeljeno na Gornje Pješivce(sjeverni dio) i Donje Pješivce(južni dio),a oba dijela imaju veći broj naselja.Prezime Đulić se nalazi u naselju Dobra Voda u općini Gusinje.U Crnoj Gori postoji prezime Đulajić u naselju Pješivac.Da li ta dva prezimena stoje u vezi pitanje je i jesu li Đulići svom novom naselju dali staro ime,isto tako.Po popisu stanovništva iz 1991.g.u Đulića mahali je živjelo 67 osoba,a u Stocu,Mostaru i Sarajevu bilo je 41 osoba.Nakon zadnjeg rata(1992-1995) u svako domaćinstvo se vratio po neki član porodice ili negdje svi članovi,tako da sada u mahali Greda ima 36 osoba.Petorica Đulića,mladih ljudi,su nakon logora otišli u Ameriku i tamo oformili koloniju od 23 člana(Porodično predanje ispričao Tahir Đulić iz Stoca).

Jedini pisani trag o Đulićima,na početku XX stoljeća,bilježi Jevto Dedijer u Podveležju.“Đulić je prije 13 g.došao iz Dubrava na aginsku zemlju“,ali u statusu „pridržanika“tj.bez kmetskog prava.Nije poznato od kojih je Đulića pridošlica u Podveležje;s Gubavice ili Pješivca.na području katastarske općine Berkovići i Hatelji imali su,među ostalim,svoje imanje Đulići,samo ni ovdje nije poznato o kojim je Đulićima riječ,kao i je li to starina ili nasljedstvo.Đulići imaju imanje u Bjelovićima,gdje je stoka išla „na jesenište“ odnosno „na trave“.Tamo je posljednji živio Murat Đulić.U spisku važnijih vlaških i arbanaških rodova(bratstava) po katunima i plemenima,Jusuf Mulić nalazi Đuliće kao pripadnike plemena Vasojevići.Postoji,doduše neprovjerena,priča o dolasku četiri brata Đulića u Dubrave pa se odmetnu od vlasti i zakona te počiniše velike zulume.Prema predanju ubili su neku djevojku na Djevojačkoj čatrnji u Kozicama.Prema tome događaju ova je čatrnja i dobila ime.Turske vlasti ih pohvataju i ubiju trojicu a četvrtoga poštede i nasele ispod Grede u Prenj.

Đulići na Gubavici,prema njihovom porodičnom predanju,ne vjeruju da su rod sa Đulićima u Pješivcu,ali pamte kako su porijeklom iz Crne Gore.Ne znaju mjesto,ali to ih dovodi u vezu sa Đulićima u Pješivcu.Đulići su vjerovatno starinom iz Dobre Vode(Gusinje,Crna Gora),mjesto gdje i danas ima Đulića,prema istraživačima prezimena u Crnoj Gori.Gubavički Đulići tvrde kako su pridošlice iz Crne Gore prvo naselili selo Cernicu kraj rijeke Neretve,i bili u službi Ali-paše Rizvanbegovića.Otuda ih je potjerao,prema priči Ali-paša,jer su u njegovom lovištu ulovili srnu i tada su doselili na Kulu(Gubavica).Tada su bile dvije kuće Đulića.Od tih Đulića potiče Đulić-bajraktar,poznati lik i junak iz epskih pjesama.Njegov mezar se nalazi u haremu Gubavica.Mezar je obilježen reljefom sablje,a tako su se obilježavali grobovi turskih vojnika.Đilići se kopaju u haremu Gubavica sa ostalim mještanima.Imanje imaju samo na Gubavici i bavili su se stočarstvom i zemljoradnjom.Meho Đulić je držao na Gubavici kafanu i dućan,sve do 60-tih g.XX stoljeća.Prije njega na tom istom mjestu kafanu je držao njegov otac.Alija Đulić Omerov je vlasnik građevinske firme u Mostaru.(Porodično predanje o gubavičkim Đulićima ispričali su Halil i Alija Đulić).

Izvor:Alija Pirić-Dubravski leksikon

Pripremio:Kemal Mahić

5431 Posjeta 4 Posjeta danas