KURŠUMLI MEDRESA

medresa Kursumlineka im muderis predaje tefsir,hadis,ahkam,usul,meani ve bejan,kelam,i ostalo što bude iziskivao urf i mekam…“

U toplim njedrima starog Sarajeva sniva svoj stoljetni san uspavana ljepotica.Zaklonjena od oka prolaznika skriva neokaljanu,jednostavnu ljepotu na koju je pao zaborav i prašina.

Stilski čista spada u red najsuptilnijih tvorevina orijentalne arhitekture u našim krajevima.Atrij,rasprsnuta školjka sa biserom šadrvana u sredini upija plavetnilo neba,opervažen kolonadom stupova i lukova sazidanih u masivnom kamenom materijalu.Oko njega niže se 12 soba „u kojima će stanovati učenici,a ne nevaljale neznalice“,kako to doslovno stoji u vakufnami.Dershana,nadsvođena visokom kupolom,ne odzvanja glasom muderisa,koji pored usuli-fikha,ilmi –kelama,hikmeta,predaje i pravo,filozofiju,astronomiju,orijentalne jezike,retoriku…držeći se vakfije da se ovaj rasadnik islamske prosvjete razvija prema duhu vremena i prilika.Objedinjavajući teologiju,filozofiju i pravo Kuršumli-medresa postade škola takvog ranga kakvog nije bilo sve do Jedrena i Carigrada.Veoma dugo je bila visokoškolska institucija,da bi mnogo kasnije bila svedena na nivo srednje škole.

Sobe su danas prazne,nema talebe da oživi šareni dragulj Orijenta.Polegle kupolice nad sobama i trijemom nježno se svijaju nad sjene onih koji su tu nekada bdjeli nad knjigama.Vitki dimnjaci,odapeti kao vrisci prema nebesima,traže misao u širokim prostorima nauke dok u njihovim mračnim dubinama,koje se naziru kroz pukotine,pauci pletu mreže zaborava.

Kao nekom čarolijom nicale su u Sarajevu medrese-hramovi prosvjete,svijetleći po ovome dijelu islamskoga svijeta,jer mogu li biti jednaki oni koji znaju i oni koji ne znaju.

Hair-sahibija,Gazi Husrev-beg,dade sagraditi svoju medresu 944.,po Hidžri.Dakle,samo sedamdeset godina poslije pretače carigradskog univerziteta-sultan fatihove medrese.Podiže je na ime svoje majke princeze Seldžuke,kćerke sultana Bajazida II.Time medresa dobi četvrti rang,po značaju,rang kakav su mogle imati samo medrese prinčeva i princeza.Vjerovatno po želji vakifovoj prozva je Seldžukija,no u narodu dobi ime Kuršumlija zbog kuršuma kojim je prekrivena.Jedno se vrijeme zvala i Husrevija.Od 1920.godine nosi ime Gazi Husrev-begova medresa.Za njeno održavanje i rad,veliki dobrotvor je uvakufio kuće i dućane,te 700.000 srebrenih dirhema u svome imaretu.Gazija osigura đacima po dva obroka dnevno,a dade im i po dva dirhema na dan za sitne potrebe.Tako rasterećeni svakodnevnih briga mogli su vruće prionuti uz knjigu.

Sagradivši bezistan,musafirhanu,imaret,hanove i karavan-saraj,haram i sijaset dućana,upisa se Gazi Husrev-beg u osnivače grada i udari mu pečat,koji i danas stoji na Šeheru.Ali,najveći bosanski namjesnik nije zaboraviti udahnuti dušu gradu.Podiže mekteb,hanikah,medresu i osnova biblioteku.Poteče znanje iz ovih izvorišta mahalama i sokacima,šumoreći razigrano po bijeloj kaldrmi.Oživješe prostori grada oplemenjeni riječju.

Kroz kameni portal,po kojemu se boje neba prosuše,izmiješane zlatom i cvjetovima,izlazili su oni koji su tu proveli vrijeme od svoje 12.do16.godine.Idžazetnama je ispunjavala ponosom buduće imame,hatibe,muallime,muftije,šejhu-l-islame.Posljednji idžazet primiše iz ruku ondašnje muderisa Mustafe Hilmi ef.Hadžiomerovića,koji kasnije postade prvi reisu-l-ulema.

Kao što uspavana ljepotica čeka svoga princa da joj dodirom usana vrati život,tako će ovih septembarskih dana svjetlost zapaljenih kandilja sa preko sedamdeset munara okupati okamenjenu ljepotu i vratiti toplinu obamrlom zdanju.Ispunit će se želja vakifova i dalekovidog Arap-hodže,prvog muderrisa medrese i sastavljača njene vakufname o školi „u kojoj će se predavati kako to urf i mekam iziskivaju“,koja će na taj način dati novu predstavu islama,u svjetlu savremenih naučnih kretanja i potreba današnjeg čovjeka.

Upravo je Gazi Husrev-begova medresa inicirala potrebu za osnivanje Islamskog teološkog fakulteta,kako ne bi došlo do osipanja onih,koji,završivši je,žele dalje nastaviti započetim putem.Mirno će spavati Gazija u neposrednoj blizini fakulteta,šapućući hazreti Pejgamberovu izreku“Mudrost i znanje uzmite gdje god nađete,jer to je vaša izgubljena stvar“ i šaljeći selame novome vakifluku.

Kuršumli-medresa će,pod okriljem svoga velikoga brata,nastaviti sanjati svoj san da je „ljepota čovjeka ljepota njegovoga uma“.

Izvor:Nela Beran-Sarajevu(2004).

1523 Posjeta 1 Posjeta danas