OSAMDESET  SLOVA  HUMAČKE  PLOČE

ploca

 

U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubuškog nalazi se najstariji muzej u BiH,osnovan davne 1884.g.,četiri godine prije osnivanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine od starijeg kamenog doba do naših dana.

Za najvredniji eksponat u muzeju,njegov kustos fra Mila Jukić smatra Humačku ploču iz XII stoljeća,najstariji očuvani spomenik na području današnje Bosne i Hercegovine pisan mješavinom glagoljice i bosančice.

Natpis na ovoj oltarskoj menzi ima 80 slova,od toga pet glagoljskih u 25 riječi i uklesan je spiralno u tri reda u obliku četverokuta,kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara:U ime Oca i Sina i Svetoga duha.Ovo je crkva Arkanđela Mihovovila,a zidao ju je Krešimir(?),sin Bretov(?),Župi(?) ruc i njegova žena Pavica(?).Upitnici su stavljeni na mjesta gdje su slova nejasna,a natpis je,kažu u muzeju,još uvijek lingvistička,arheološka i povijesna zagonetka.Ploča je teška 124 kilograma.

—Posebice je zanimljivo to što je i sam muzejski prostor smješten u ostacima rimske zgrade koja datira iz perioda 1-3 stoljeća-kaže za Start BiH fra Milan Jukić.

Ideja o osnivanju muzeja pojavila se polovicom XIX st.u krugu hercegovačkih franjevaca.Zaslugom pojedinih župnika i drugih učenih ljudi onoga vremena,u samostan su pristizali brojni arheološki i drugi muzejski predmeti,koji su vremenom postali putokazom istraživačima u otkrivanju značajnih nalazišta kao što su rimsko poljoprivredno imanje(Villa Rustica) u Mogorjelu kraj Čapljine,rimski vojnički logor Gračine na Humcu,slojeviti arheološki lokalitet u Gorici kod Gruda,te mnogih drugih do sada opsežnije neistraživanih lokaliteta,poput rimskog naselja u Gracu kraj Posušja.Prvi veliki korak ka realizaciji ideje o utemeljenju muzeja načinio je povjesničar,pisac i graditelj fra Petar Bakula,koji je 1867.g.objavio svoj Šematizam na latinskom jeziku u kojemu je,između ostalog,iznio svoja zapažanja i istraživanja iz oblasti arheologije,povijesti,povijesne topografije,etnologije,prirodnih disciplina,te dr.Anđeo Nuić.arheolog,konzervator i muzealac koji izvodi prva terenska arheološka ispitivanja otkrivši rimski vojni logor na Gračinama na Humcu,a na Karauli u Tomislavgradu ostatke rimskih zgrada,te kamene spomenike sa natpisima.

(…)¸Uprkos poteškoćama koje su Muzej pratile od osnivanja,poput skučenog prostora,ratova,nedostatka stručnjaka i ograničenih materijalnih uvjeta,muzejske su se zbirke i dalje popunjavale,ali je tek 1969.g. za potrebe stalne postavke određen primjereniji prostor u istočnom krilu samostana,sa tri sobe za prapovijesnu,antičku i srednjovjekovnu zbirku,te nadstrešnica u atriju za kamene spomenike.

Ova je postavka otvorena javnosti 1973.g.a šest godina kasnije morala je,zbog adaptacije ovog dijela samostana,biti zatvorena.Godine 1984.muzej je ponovo otvoren u jednoj većoj i tri manje dvorane,a kameni spomenici su smješteni u klaustar.Stalni postav su činile arheološka i kulturno-povijesna zbirka,te lapidarij.Nakon nepuna dva desetljeća,izloženi su predmeti ponovno morali biti sklonjeni od rata pa je muzej 1992.g. još jednom zatvoren.

Sadašnju novu muzejsku izložbu čine arheološki predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine,a potiču iz širokog vremenskog razdoblja.

Prva etapa prapovijesti,starije kameno doba(paleolitik),predstavljeno je samo jednim eksponatom.Sljedeća su razdoblja,počevši od mlađeg kamenog doba(neolitika),preko bakrenog doba(eneolitika),brončanog i željeznog razdoblja prapovijesti,te rimskog i kasnoantičkog vremena i,na koncu,srednjeg vijeka,zastupljena u raspoloživim brojem eksonata.

Ovaj široki vremenski dijapazon od oko 16.000 godina nije podjednako zastupljen predmetima u muzejskim zbirkama.

Najmanje ih je iz najstarijih razdoblja prapovijesti i srednjega vijeka,pa su u izložbi zastupljeni gotovo svi predmeti koje muzej ima,dok je iz ostale arheološke građe napravljen izbor najreprezentatnijih ostataka materijalne kulture.Posebno je bogata rimska zbirka zato što je ljubuški kraj poznat po brojnim spomenicima ovog vremena.

—Tačne podatke nemam,ali muzej godišnje posjete tisuće turista.Dosta stranih rurista koji posjećuju Međugorje posjeti i muzej.Dolaze nam i đačke ekskurzije,kao i namjernici-ističe fra Milan.S obzirom na brojne probleme koji,nažalost,prate mnoge muzejske i kulturne institucije u BiH,Muzej na Humcu,osim činjenice da je najstariji muzej,svakako ima vrlo vrijedne i zanimljive postavke i eksponate,pa predstavlja svjetao primjer brige o kulturno-istorijskom naslijeđu i instituciju koju svakako treba posjetiti.

Izvor:START BIH

1845 Posjeta 4 Posjeta danas
News Reporter