SAFET ISOVIĆ (Bileća,1936-Sarajevo,2007)

Safet

Jedan od najistaknutijih izvođača bošnjačke narodne pjesme-sevdalinke,Safet Isović rođen je 30.10.1936.godine u Bileći.

Školovao se u svom rodnom gradu,zatim u Banjoj Luci i Slavonskom Brodu.

Godine 1955.postaje vokalni solista Radio-Sarajeva gdje je ostvario plodotvornu saradnju sa kompozitorom Jozom Penavom i izvođačem na harmonici Ismetom Alajbegovićem Šerbom.

Tokom ratne kataklizme 1992.godine bio je ranjen gelerima granate u vlastitoj kući.

Nasreću oporavio se i vratio svojoj dragocjenoj umjetnosti.

Isović je svojim vokalnim izvođenjem sevdalinci osigurao trajno mjesto među ljubiteljima ove bošnjačke lirske pjesme,ne samo u Bosni i Hercegovini,nego i širom svijeta.

U Čikagu u SAD je osnovao društvo prijatelja sevdalinke koje nosi njegovo ime.

Vrhunac njegove karijere predstavlja koncert koji je 2004.godine održao u sarajevskoj Zetri što je zabilježeno i na odgovarajućem nosaču zvuka i slike-DVD-u.

Ljubitelji njegovog načina izvođenja sevdalinki i balada pamtit će ga,između ostalog,i po sljedećim pjesmama:

Ah meraka u večeri rane,

Aman,

Bosna puna nas,

Bosno moja,

Bosno moja poharana,

Braća Morići,

Čudila se aman ja,

Da zna zora,

Djevojka sokolu zulum učinila,

Đul Zulejha,

Evo srcu mom radosti,

Hej kakve Ajka crne oči ima,

Jablani se povijaju,

Kada moja mladost prođe,

Kad bi znala šta mi srcu značiš,

Kad ja pođoh na Bembašu,

Kad sretneš Hanku,

Konja vodim,pješke hodim,

Kiša bi pala,

Kolika je šeher Banja Luka,

Kraj Gradačca bijele kule,

Lijepi li su mostarski dućani,

Mujo kuje konja po mjesecu,

Na mezaru majka plače,

Negdje u daljini pogled mi se gubi,

Nigdje zore ni bijela dana,

O Safete Sajo-Sarajlijo,

Put putuje Latifaga,

Selam alejk Gazi Husrevbeg,

Šehidski rastanak,

Trepetljika trepetala,

U lijepom starom gradu Višegradu,

Zaprosio Alija,

Zarasle su staze moje,…

Safet Isović je umro 2.09.2007.godine,a njegov mezar se nalazi u haremu Alipašine džamije u Sarajevu.

Ostaje obaveza savremenih generacija da se istraži utjecaj koji je umjetnost Safeta Isovića imala na kulturni preporod Bošnjaka u drugoj polovini dvadesetog stoljeća i kasnije.

Izvor:Godišnjak 2007.BZK „Preporod“

Izbor:Kemal Mahić

 

 

3343 Posjeta 3 Posjeta danas