Amela Medar: Svijest o bosanskoj biološkoj raznolikosti i njenom očuvanju

Evropska komisija 6. maja 2016. godine poslala po Evropskom parlamentu novi propis kojim će poljprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati obavezno korištenje staandardiziranog i unicifiranog sjemenja.Korištenje starih, rijetkih i autohtonih sorti bit će kažnjivo, čak i onda kada se siju ili sade u privatnom vrtu.Neposredan povod skandaloznoj odluci je provedba odluke Evropskog suda iz juna 2015. godine, prema kojoj poljoprivrednici smiju prodavati samo službeno dopušteno sjeme.

Ako propis Evropske komisije u sadašnjem obliku stupi na snagu, poljoprivrednici vlastito, nestandarizirano i neunificirano sjeme neće smjeti ni darovati.Evropske ekološke organizacije i brojna udruženja čiji članovi pokušavaju očuvati stare autohtone sorte sjemenja u proteklom periodu su izazvali veliku uzbunu zbog namjere Evropske komisije čija bi odluka mogla ugroziti suverenost evropskih država u očuvanju genetičke raznolikosti.

Seyyed Husein Nasr duhovnu krizu modernog čovjeka analizira u knjizi „Susret čovjeka i prirode“:“U drevnim vremenima čovjek se morao spašavati od prirode!Danas se priroda mora spašavati od čovjeka i u miru i u ratu.“Čovjek—bez svijesti da biljke bilježe i registruju zbivanja i pojave o kojima on sam nema predstave niti sluti da ta zbivanja i pojave postoje—počeo ih je subjektivno doživljavati,zatvarajući ih u čahuru svog antropocentrističkog gledanja na svijet, te nemilice zloupotrebljavati njihovu velikodušnost.Nikada se ćovječanstvo nije toliko udaljilo od prirode i nikada nije toliko narušavalo njene zakone i ravnotežu kao što to čini danas.Na taj način mnoštvo novih degenerativnih poremećaja prouzrokovanih neprirodnim načinom življenja predstavlja kaznu za čovječanstvo.

(…) po završetku rata u BiH tadašnje vlasti nisu dale prioritet očuvanju i istraživanju genetičke raznolikosti na području BiH.Međutim,švedski Centar za biološku raznolikost,uz finansijsku podršku Švedske agencije za razvoj i saradnju(SIDA),2004.godine uspostavlja Jugoistočnu evropsku mrežu za biljne genetske resurse.Iste godine Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ovlastilo je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu da izvede ovaj projekat na nivou FBiH.

(…)Kod diverziteta biljnih genetičkih resursa još uvijak postoji značajan genofond.U BiH je prisutno bogatstvo vrijednih sorti povrća,voća i žitarica,koje danas egzistiraju u određenim oblicima i na pojedinim dijelovima teritorije.Od genetičkih resursa žitarica posebne vrijednosti su sadržane u brojnim sortama kukuruza(Zea mays),pšenice(Triticum sp.),ječma(Hordeum sp.),zobi(Avena sativa),raži(Secale cereale).

U  povrtlarskim genetičkim resursima raznolikošću oblika i posebnih ekotipova se ističe:tikve i bundeve iz roda(Cucurbita sp.),različite vrste graha(čučavac,bubnjo,trešnjo,kućićar,mesni),kupusi iz roda(Brassica sp.),paprika,bamija(Hibiscus esculentum),lubenica(Cytrulus colocynthus),dinje ili bostana te spektar sorti krompira(nevesinjski,romanijski,kupreški,fojnički,glamočki itd).

Raznolikost ekoklime doprinijela je još uvije očuvanoj i visokoj raznolikosti voćnih genetičkih resursa.Diverzitet ove skupine ogleda se u velikom broju sorti trešnje(Prunus avium:alice,ašlame,hašlamuše,hruštovi,crnice,bjelice);šljive(Prunus domesticus:bijele,prskulje,požegače,savke);kruške(Pyrus sp.:ječmenke,jeribasme,mednjače,takiše,bijeli karamut,crni karamut,krupnjače);jabuke(Malus sp.:petrovače,golubače,šarenike,zelenike,senabije,šahmanuše,crvenike itd.);šipka(Punica granatum:glavaš,karadiš,devediš,rumenjaš);smokve(Ficus carica:zimica,tenica,petrovača,šaragulja); kao i višnje,kajsije,breskve,bajama,maline,kupine,jagode,ribizle.

Veliku vrijednost imaju i mnoge biljke voćarice koje služe kao podloga za kalemljenje i koje se navode i kao naučno i kao stručno priznate sorte podloga(trensla,džanarika,praska,glog).

Važno mjesto u diverzitetu biljnih genetičkih resursa naše zemlje ima ornamentalna flora, koja i danas krasi brojna dvorišta i avlije.Naročito je značajan genofond sadržan u različitim oblicima ruže(Rosa sp.), kao što je đulbešećerka(Rosa piliantha),stolista,đulbehar;đulhatma ili trandavilje(Althaea rosea);ruta(Ruta graveolens);rejhan ili bosiok(Ocymum basillicum);selen ili miloduh(Levisticum officinale);šekaik ili božur(Paeonia sp.);šeboj(Erysimum sp.) i mnoge druge kojima se već odavno zametnuo trag.

(…)Autohtone sorte sjemenja,za razliku od onih „visokoproduktivnih i intenzivnih“,prilagođene su lokalnim prilikama.Osim što je neusporedivo ukusnije i bogatije hranjivim sastojcima,povrće i voće dobiveno od autohtonih sorti zahtijeva manje vode i umjetnog gnojiva.Nije ga potrebno štititi velikim količinama kemikalija,jer je otpornije na bolesti.To izravno smanjuje zagađenje okoliša.Međutim,velikim kompanijama tržište sjemenja samo je sredstvo.Zapravo,riječ je ponajprije o velikim proizvođačima herbicida,dakle hemijskim kompanijama, a tek onda i o proizvođačima sjemenja koje uz svoje sjeme poljoprivrednicima,povrtlarima i voćarima nude herbicide i kemikalije bez kojih te sorte nije moguće uzgojiti.

U tom slučaju,nekoliko multinacionalnih kompanija doista bi mogle preuzeti potpunu kontrolu nad cjelokupnim prehrambenim lancem, od njive do onoga što će biti u našim tanjirima.Pri tome uvijek moramo imati na umu kako cilj takvih kompanija nije zdravlje i dobrobit stanovništva već uvijek samo i isključivo—profit.Međutim,sav trud ljudi je uzaludan ako se priroda nečemu protivi. Moramo postati svjesni Zemljinih darova i promijeniti način života.

*Medar Amela je docent na Univerzitetu modernih znanosti u Mostaru,oblast biotehnika i pedologija.

Izvor:Forum Bosna/e 77/17

1584 Posjeta 1 Posjeta danas