Postoje tri glavne vrste murvi(duda):bijela(Morus alba),crvena(Morus rubra) i crna(Morus nigra).Razlika među njima je, dakako, u boji ploda.Bijeli dud ima plodove bijele, blijedožute ili ružičaste boje.Crveni dud ima plodove tamne,ljubučaste do crne boje.Prema hranjivoj vrijednosti,razlike postoje, a najvažnija je da crni dud kao i drugo tamno jagodičasto voće ima vrlo visok sadržaj antocijana, zaštitnih tvari organizma.
BIJELI DUD ILI BIJELA MURVA
Bijeli dud ili bijela murva pripada porodici dudovki(Familia Moraceae),a farmakopejski naziv mu je Sirupus Mororum-Fructus Mori albae.Naziv dud dolazi iz turskog jezika(tur. dut),te se udomaćio na našim prostorima.
Od svih je sorti najaromatičniji crni dud.Vergilije je za dud napisao da je najpametnija biljka,jer zadnja propupa čekajući toplo vrijeme.Nekada je u dolini Neretve drvo duda bilo jako cijenjeno za izradu bačvi.Bijela murva je brzo rastuće sredne veliko drvo kuglaste krošnje,srednje dugog životnog vijeka,koja naraste do 20 m visine,tj.nešto više nego crna murva,s jako razvijenom krošnjom.Listovi su široko jajasti,na vrhu zašiljeni s nazubljenim zubom,na naličju dlakavi.Mogu biti i do 30 cm dugački,premda su najčešće između 5-15 cm.Lišće u hladnijim dijelovima opada zimi,a u toplim predjelima ovo stablo je uvijek vazdazeleno.Ženski cvjetovi su duži od peteljke,a ocvjeće na rubu je dlakavo kao i njuška tučka.
Cvjetovi su jednosploni,a na stablu su prisutni cvjetovi oba spola,muški 2-3,5 cm,a ženski nešto manji(1-2 cm).Plodovi su jagodastog oblika,bjelkaste do roza boje veličine 1,5-2 cm.Beru se od juna do augusta.Razne ptice konzumiraju plodove što omogućava širenje sjemenki.
Plodovi bijelog duda sadrže slobodne organske kiseline(limunska i jabučna),vitamine C,B,K,A,E,željezo,kalij,mangan i magnezij,pektine i druge korisne tvari.Stručnjaci trvrde da dud-bijeli i crni- zaslužuje biti uvršten u superhranu,jer sprječava starenje organizma i pomaže kod mnogih bolesti.
Uzgoj bijelog duda za proizvodnju svile je počeo prije 4000 godina u Kini.danas je u Kini bijeli dud posađen na više od 6.000 kvadratnih kilometara.U Indiji je također rasprostranjen i to ma oko 3.000 kvadratnih kilometara.Uzgoj je raširen i na druge krajeve svijeta, a u SAD su ga za potrebe uzgoja križali s crvenim dudom,dobijajući poseban hibrid.
CRNI DUD ILI CRNA MURVA
Prirodni je antidiaroik,antipiretik,adstrigent,antiseptik,dezifencijans,depurativ,dijabetik,fungicid,homeopatik,hipoglikemik,laksativ,purgativ i vermifug.Potiče iz Male Azije,Armenije,Kavkaza,a uzgaja se u raznim zemljama.Plod je dudinja,tamnoljubičasta i crna s mnogo sjemenki,vrlo ukusna i sočna.Cvate od maja do juna,aromatičan je i kiselo slatkastog ukusa.Uzgaja se kao drvored i oko kuća.Najveći uzgoj crnog duda je za potrebe proizvodnje dudovog svilca,to jest lista kojim se hrani dudov svilac.Plod se bere kad dozrije, a list,kora i kora korijena u jesen.Pradomovina ovog stabla je sjeverna Kina,no danas je posvuda rasprostranjen.
Crni dud sadrži:invertni šećer,od kiselina:limunsku,jabučnu,asparaginsku;od vitamina ima dosta karotina(provitamina A),vitamina C,B2,tanina,smole,kalcijev karbonat,adenin,pepton,gume itd.Korijen sadrži dosta sluzi,vitamina C,encima,mangana itd.Također je bogat vrlo korisnim flavonoidima antocijaninima,koji mu daju tamnu boju.
List crnog duda poznati je narodni lijek za smanjenje i regulaciju šećera u krvi pa se najčešće primjenjuje u čajnim mješavinama za dijabetes.List crnog duda možemo koristiti i za liječenje mokraćnog mjehura.
LJEKOVITA SVOJSTVA MURVE
*pomlađuje organizam
*tjera parazite
*reguliše razinu šećera u krvi
*smanjuje rizik od degenerativnih bolesti
*jača bubrege
*čisti jetru
*pomaže kod zatvora
*poboljšava krvnu sliku
*ublažava simptome gripe i prehlade
*pomaže kod trovanja hranom,alkoholom,gljivama
*spriječava nastanak sijedih vlasi
*ubrzava zarastanje rana
*koristi se protiv visokog tlaka
Izvor:Zdravlje iz prirode,2018.