VIŠNJA-KRALJICA VOĆA

Višnje su voće u kojem maksimalno treba uživati i to ne samo za vrijeme sezone već i tokom cijele godine.Naime, višnje su potpuno bezbjedne za konzumiranje u neograničenim količinama čak i za dijabetičare, dok su ljekovita svojstva ovog aromatičnog voća zaista na zavidnom nivou.

Višnje su izvrstan izvor beta karotena(provitamin vitamina A).Tačnije, one sadrže 19 puta više beta karotena od borovnica.Ovaj provitamin djeluje kao antioksidans,podstiče imunitet,ima povoljan uticaj na kožu i oči, pruža zaštitu od UV zračenja i kancerogenih materija.Višnje se mogu nazvati i hranom za mozak, odlične su za očuvanje zdravlja mozga, a pogotovo pamćenja.Djeluju protiv upalnih procesa, umanjuju bolove sportista nakon napornih treninga,isto kao i simptome artritisa i gihta.Sok od višanja bitno umanjuje nivo mokraćne kiseline koja je često uzrok nastanka bolova u zglobovima.

Zahvaljujući biljnom pigmentu antocijaninu,višnje su prirodni antioksidans,koristan u prevenciji srčanih bolesti, anemije i kancera.Redovna konzumacija ovog voća može umanjiti rizik od nastanka dijabetesa, a zbog niskog sadržaja šećera potpuno je bezbjedna i za ishranu dijabetičara.

Višnje su jedan od rijetkih prirodnih izvora koji sadrže melatonin,hormon pinealne žlijezde koji, između ostalog, usporava proces starenja, reguliše srčani ritam i prirodni ciklus sna.Naučnim praktičnim ispitivanjima potvrđeno je da osobe koje u toku dana piju svega dvije čaše soka od višnje imaju zdraviji i duži san tokom noći, dok im je umanjena potreba za snom u toku dana.

Sadrže izdašan izvor vitamina C,E,kalija,željeza i magnezija,pa pored toga što osvježavaju one i okrepljuju organizam.Višnje sadrže visok nivo vlakana,što pogoduje zdravom funkcionisanju organa za varenje.

Sok od višnje djeluje na organizam poput lijekova za visoki pritisak,smanjujući ga,otkrili su  naučnici sa Univerziteta Northumbria.Ljudi koji su pili 60 ml koncentriranog soka od višnje razrijeđenog s vodom,imali su pritisak za sedam posto manji u samo tri sata.To je dovoljno da se rizik od moždanog udara smanji za 38 posto, a od srčanog za 23 posto,ističu stručnjaci.

 

Izvor:Oslobođenje,13.07.2018.

1009 Posjeta 1 Posjeta danas