„Desilo se danas, može se desiti opet. Može se desiti bilo gdje“, zapisao je Primo Levi, preživjeli logoraš iz Auschwitza, italijanski pisac, prevoditelj, hemičar…
Vođeni uvjerenjem da je njihova dužnost, poput Prima Levija, upozoravati, boriti se za istinu, pravdu, ali i pomirenje, Stočani Amer Đulić i Almir Karahodža odlučili su o zlu kojeg su doživjeli na prostorima tzv. Herceg-Bosne prenijeti međunarodnoj javnosti i Stočanima, protjeranim i rasijanim upravo jednom takvom politikom širom Skandinavije, Evrope i svijeta.
Uoči skore prve godišnjice presude u slučaju „Prlić i ostali“ u koje je potvrđen „udruženi zločinački poduhvat“ i „međunarodni oružani sukob“, u švedskom Geteborgu će 17. novembra biti održana promocija knjige „Bili smo brojke – 233 dana u logoru“ Amera Đulića, koja je veoma bitna i za mlađe naraštaje.
O knjizi maloljetnog logoraša i aktuelnog predsjednika Udruženja logoraša Stolac govorit će bivši logoraš Sead Solin, Enisa Popović-Čengić, Edim Šator i autor.
Ova knjiga predstavlja, iz prve ruke, svjedočanstvo jednog maloljetnika o stradanju kroz čak četiri logora.
Autor bez zadrške opisuje logorske dane, „kako izgleda kad udaraju nedužne ljude“, vidi krv, a potom prmlaćuju i njega, i to njegove komšije. Tu, u logoru, prvi put vidi smrt njegovih rođaka koji leže kraj njega i vidi sebe na tom mjestu. A potom, prolazeći kroz krugove pakla i džezenema, odlazi u drugi, treći, četvrti logor i tako skoro osam mjeseci.
U djelu se po prvi put spominju i imena svih onih zlikovaca koji su vršlili mučenje ili bili u ulozi stražara, ispitivača…U knjizi se, što je posebno značajno, govori o učešću zvaničnika RH, kao i oficira i vojnika regularne Hrvatske vojske u UZP-u.
„Na inicijativu tamošnjeg Udruženja logoraša Bosne i Hercegovine i bivšeg logoraša Seada Soldina, moga Stočanina, da dođem kod njih i da uradimo promociju knjige koja dijeli i njegovu sudbinu logoraša HZ HB, dogovorana je ova promocija u Geteborgu. Samu inicijativu sam prihvatio na njegov prijedlog – da našu sudbinu podjelimo sa našim Bosancima i Hercegovcima u dijaspori“, kaže nam Amer Đulić.
Još jednu potresnu ispovijest, ali i priču o uspjehu našeg čovjeka u dalekom svijetu, u inat svemu, ispisao je Almir Karahodža.
Almir je sa samo sedam godina okusio ratna dešavanja u Stocu. Godinu kasnije, sa majkom Vesnom i sestrom Almom, protjeran je u Blagaj, a otac Senad je završio u logoru. Kasnije će život nastaviti u Podgoranima kod Mostara. Porodica je uz pomoć Crvenog križa spojena tek 1994. godine u dalekoj Švedskoj.
Almir je ispisao priču o odrastanju kroz rat, vojnicima HVO-a koji su njemu i porodici zadavali strah, prvim školskim satima u džamiji u Podgoranima, odlasku u Švedsku, teškom privikavanju na tuđu državu, nostalgiji za Stocem, ali i uspjehu. Danas je naš Almir uspješni šef jedne kompanije, ima završena dva fakulteta i tražen u mnogim firmama.
„Imati dijasporu, kao moj Stolac, je rijetko. Kad su čuli i drugi Stočani za dolazak u Geteborg i promociju knjige tamo, poziv od Amira Bjelevca, Armama Elezovića i Almira Karahodže je bio dovoljan da promociju knjige uradimo i u njihovom gradu Vasterasu. Njegova želja je bila da uradimo zajedničku promociju naših knjiga. Almir je to sve dogovorio i završio da bi promocija protekla u najboljem redu“, rekao je Đulić.
U Vasterasu će o Đulićevoj knjizi govoriti Arman Elezović i Edim Šator, a o djelu Almira Karahodže Meho Kapo i Aida Delić-Čaušević.
Đulić ističe da je cilj promocija knjiga u dalekoj Švedskoj, prije svega, da očuva kulturu sjećanja na ne tako davnu prošlost
„A mnogi ljudi koji žive gore su doživjeli sličnu sudbinu i iz logora završili u mnogim svjetskim zemljama. Oni nikada neće zaboraviti zašto Almir i Amer nisu mogli da normalno odrastaju u svome Stocu. Pisanjem ostavljamo trag iza nas za nove naraštaje – da istina ne bude ne laž“, kazao je Đulić.
Ins.ba, Faruk Vele
Bosnjaci Hercegovine