Zatiranje muslimanskih harema u Mostaru

…Nove vlasti su nakon oslobođenja zemlje 1945, pod krinkama različitih opravdanih i nužnih rušenja muslimanskih harema u Mostaru, najčešće navodili-„širenje, urbanizaciju i modernizaciju Grada Mostara“.Tim su razlogom pravdali i prebacivanje Željezničke stanice iz centra grada na lijevoj strani grada, na istočnu stranu, na Veliki carinski harem. O tome je ostalo upamćenje svjedočenje jedinog zabilježenog otpora, pismom znamenitog Husage Ćišića, adresiranog na svemoćnog v.d. predsjednika Prezidijuma Bosne i Hercegovine- Đuri Pucaru Starom, od 13. Jula 1953.Evo jednog karakterističnog pasusa iz tog pisma:

Druže Predsjedniče!

Mi smo u Mostaru imali deset(10) mezarišta(harema).Svako je od njih imalo svoju historiju, a svi skupa su usko vezani za historiju našeg grada.U njih su tokom stoljeća pokopavani ljudi koji su živjeli i umirali za našu zemlju i na koncu konca koji su i gradili naš grad.

U tim mezarištima bilo je na stotine grobnica(mauzoleja) ograđenih, obično tenelijom, čiji su nišani izvezeni raznim stihovima, redovito arapskim pismom, koje su(grobnice) i po formi i po sadržaju, pravi kulturni spomenici, nu, ta mezarišta i sve te( grobnice su srušene i razgrađene).Treba im kamena za zidanje neke sandučare, one su obično služile nišanima iz starih mezarišta računajući da je to valjda najkraći i najjeftiniji put da se do klesanog kamena dođe!Tako su toliki kulturni spomenici iščezli u našem gradu, koji su po mom sudu predstavljali i naš nacionalni kapital. Jer, ljudi od nauke, pa bili to strani ili naši građani, a naročito oni koji se zanimaju grafikom više će, svakako, interesovati jedan ovakav kulturni spomenik, od bilo koje sandučare koja je progutala toliko spomenika od kulturne vrijednosti.

Već odavno je neke naše estetičare spopala manija, da na razvalinama starih zgrada po Mostaru dižu parkove, a uprava gradskih parkova ima zadatak da sadi drveće gdje nađe prazan prostor.Društvo za pošumljavanje radi to isto,pa mjesto da su se stari haremi priveli tim svrhama, i učinili pristupačni svakome, razumije se štedeći kulturne spomenike u njima, njih se jednostavno slisti, upotrijebi za neke druge ciljeve.Od deset mezarišta u našem gradu, ostala su na uzgoru još samo dva mezarišta pa bi prema dotičnom regulacionom planu trebalo,eto, i njih uništiti(…).“

Smisao Husaginog pisma nije samo u zaštiti takvih kultnih mjesta, nego i snaženje svijesti da su groblja i haremi „naše arhive“ koje svjedoče o našoj višestoljetnoj prisutnosti na ovim prostorima i načinima života kroz historiju.

Izvor:STAV 14/4/2023;Ibrahim Kajan:“Groblja naših neprijatelja u našoj zemlji-naša su groblja“;

Izbor:Kemal Mahić

559 Posjeta 2 Posjeta danas