Župa Vačerić se nalazila s desne strane rijeke Trebižata, s centrom u selu Grabu.
Kako se u sve tri povelje, kojima potvrđuju posjete Stjepanu Vukčiću, kraljevi Alfons V, 19.2. 1444. I 1.6. 1454, i Fridrih III 30.1. 1448 godine spominje grad Nebojša, prema prvoj povelji u Večeriću, Marko Vego ga je identificirao sa gradom Visoka u Grabu.
Prema tome je Visoka, odnosno Nebojša, bila administrativno-teritorijalni centar župe Večerić, odnosno, ranijih župa Rastoka i Veljaci. Turci su zauzeli grad poslije 1477. godine.
U intenzivnom životu u srednjem vijeku govore ostaci značajne nekropole i podaci iz toponomastičke građe.
Na stijeni u gradu je uklesana sudačka stolica.
Grad je danas sačuvan u ostacima u selu Grab između Vrgorca i Ljubuškog.
Ostaci utvrđenja ukazuju na srednjovjekovnu utvrdu s dvije kule na krajevima obora nepravilnog slobodnog oblika.
Grad se razvijao u pravcu sjever- jug prateći zaravan brežuljka na kojem je podignut.
Sjeverna kula je također bila pravugaona sa vanjskim stranicama oko 5x 5,3 m, sa istom debljinom zida od oko 0,8 i unutrašnjim prostorom oko 4,4 x 3,7 m.
Oblik obora se, prema ostacima,ne može definirati.Prema obliku zaravni brežuljka zaključujemo da je bio poligonalan.
Sjeverni zid sjeverne kulese u pravcu produžava prema istoku i nakon 6 m dužine potpuno se gubi.
U odnosu na teren,to nije mogao biti samostalni odbrambeni zid nego dio zida obora.
Nastavljajući logiku postavki kula i očuvanog dijela obora,zaključujemo da je grad njvjerovatnije u tlocrtu imao oblik nepravilnog četverougla sa pravim stranicama,koje su pratile osnovni oblik zaravni.
Stranice ovog pretpostavljenog četverougla imale su dužine 16,8 m, 16 m, 14,8 m i 13,7 m.
Pravilan oktogonalni sistem zidova kula, te izvedba zidova obora u pravim linijama govore o nekim osobenostima gradova u Hercegovini i prisutnoj tradiciji tlocrtnoj dispoziciji kasno antičkih utvrđenja u ovom prostoru.
Izvor: Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini,Sarajevo publishing 2009.
Izbor: Kemal Mahić
