Salim Ćerić , sin ljubuškog muallima , imama i hatiba Mustafe ef. , rodio se
1918. godine u mahali Gožulj . Nisu objavljeni podaci o njegovu školovanju
do 1941. godine , kada je stupio u redove partizana i postao član
Komunističke partije .
U ratu je obnašao dužnost komandanta proslavljene 16.
muslimanske narodno-oslobodilačke udarne brigade . Formiranje te brigade
1943.godine , sastavljene 90 % od Bošnjaka , bilo je u funkciji priznavanja
nacionalnog identiteta Muslimana i politike Komunističke partije od
1938.godine da Muslimani nisu ni Srbi ni Hrvati , nego samostalna etnička
grupa . Poslije rata 1945. godine komunisti su napustili stav iz 1938.godine i
prihvatli staru koncepciju da Muslimani nisu narod , nego vjerska grupa ,
koja će se , zavisno od kulturnog napretka , nacionalno opredjeljivati . To
je dovelo do podjele Muslimana na Srbe , Hrvate i Neopredijeljene . Salim Ćerić je prvi u Bošnjaka počeo razmišljati o povijesnoj sudbini ,
karakteru i biću svog naroda . On se nije mogao pomiriti sa šturom
činjenicom da se Bošnjacima kao narodu priznatom u političkoj ravni 1968.
godine poriče i negira svaka etnička , povijesna i kulturna samosvojnost .U
knjizi < Muslimani srpsko-hrvatskog jezika > objavljenoj u Sarajevu
1968.godine prvi put se u nas iznose razmišljanja o identitetu i povijesnoj
sudbini bošnjačkog naroda . Pojava nove koncepcije,mimo zvaničke političke doktrine, izazvala je burne
reakcije i kritike zvanične vlasti . Sada se zna da su najveći protivnici
njegovih ideja bili < komunisti < koji su u posljednjem ratu pokazali svoje
pravo lice . Ćerić je promptno politički < osuđen > , ali , srećom , ne za
sva vremena . Danas se Bošnjaci mogu ponositi sa jednim tako hrabrim i
nesebičnim Ljubušakom , začetnikom procesa priznavanja etničko-nacionalne
posebnosti Muslimana . Ćerić nije bio historičar po struci , ali je dao
veći obol priznanju Bošnjaka kao naroda od < učenih > u kabinetima u
funkciji komunističkog režima . Zahvaljujući Ćeriću , nacionalno pitanje
Muslimana probilo je barijere zatvorenih rasprava na užim akademskim
skupovima i u komitetima , prestalo je da bude nezvanično zabranjena tema i
nije se moglo , kao do tada , ignorirati u široj javnosti . Jasnije od bilo kojih tumačenja Ćerićeva djela govore neki citati iz njegove
knjige < O jugoslavenstvu i bosanstvu > objavljene u Sarajevu 1970. godine :< …I sljedeće godine su , ne treba kriti , godine iskušenja za muslimansku
nacionalnost . Da bi se popravilo ono što su krvarila stoljeća , potrebne su barem
decenije . Ali , danas su se stekli objektivni uslovi da Muslimani budu prihvaćeni
kao ravnopravan faktor u kolu ostalih naših naroda i ne treba sumnjati da će
razvitak teći dalje u skladu sa tim uslovima…,dalje…> Na putu kojim idu
Muslimani pojavilo se još jedno raskršće . Valja ići dalje . Niko ne može izbjeći
odgovornost za izbor pred onima koji nailaze < .U aprilu 1971.godine Salem Ćerić je uputio Centralnom komitetu SKBiH prijedlog o
Muslimanskoj matici po naslovom < Neki problemi zaštite budućnosti naroda koji ne
žive u svojoj nacionalnoj državi ili predstojeća nacionalna politika u SR BiH ” u
vidu elaborata pisanog po principima znanstvenog rada.Ćerić ističe da Muslimani još nisu stavljeni u jednake uslove sa drugim narodima
kada je riječ o njihovim budućim odnosima , jer su i dalje bez instrumenata koji
održavaju biće jednog naroda . Od svih naroda Muslimani su jedini koji su poslije
drugog svjetskog rata izgubili sve svoje kulturne , privredne , finansijske ,
sportske i druge institucije . Zbog toga bi u SRBiH kao matičnom području Muslimana
trebalo osnovati matičnu instituciju koja bi preuzela brigu o ispunjenju njihovih
želja da žive u vlastitom etničkom biću .Na kraju svog zahtjeva Ćerić ističe zadatke , bitne za sudbinu Muslimana,koje su dva
ostala bosanska naroda davno ostvarila .To su :-prezentacija i valorizacija muslimanskog kulturnog naslijeđa ,-izrada istorije muslimanskog naroda ,-rekonstrukcija udžbenika iz oblasti istorije , jezika , književnosti i etnografije ,-utvrđivanje zastave .Na sjednici Komisije za međunacionalne odnose CK SKBiH u julu 1971.godine , Ćerićev
zahtjev za nacionalne institucije Muslimana je odbijen kao politički apsurdan .
Filandra s pravom ističe da se < komunistima takav obrazac rješavanja nacionalnog
pitanja u Bosni nije činio baš < komunističkim > i uslijed toga je i odbačen , jer
je preovladalo uvjerenje da je bitniji komunizam od zbiljskog života , koji je ,
uostalom , tu radi samog sebe , a ne radi života ” . U raspravi u kojoj niko od
učesnika nije potpuno i otvoreno podržao Ćerića , izbile su na vidjelo sve slabosti
, otpori i propusti u ostvarivanju nacionalnog identiteta Muslimana . Ideja ” Muslimanske matice ” , po uzoru na srpsku i hrvatsku , prvi put
objelodanjena u “Biseru” , listu za širenje islamske prosvjete u martu 1918.
godine , nije ostvarena . Pedeset godina kasnije , pokušaj Salima Ćerića da
kroz “Muslimansku maticu “očuva , osnaži i obogati nacionalni identitet
Bošnjaka i zaštiti njihovu budućnost , naišao je na nepobitnu osudu i
zabranu komunista .Ćerićeve zamisli o nacionalnom identitetu Bošnjaka aktuelne su i danas.Možda bi
Bošnjaci poslije oslobodilačkog rata 1995. godine osnovali svoju ” Maticu” da su u
svojim redovima imali više tako hrabrih i nesebičnih pregalaca kakav je bio Salim
Ćerić . Umro 1987. godine . Ukopan je u haremu Zorbinovac .DjelaMuslimani srpskohrvatskog jezika . Sarajevo : Svjetlost , 1968 .O jugoslavenstvu i bosanstvu . Sarajevo : Oslobođenje , 1970 .Jugoslavenska nacionalnost ili jugoslavenski socijalistički patriotizam . Sarajevo :
Oslobođenje ,nije navedena godina, vjerovatno 1971.Neki problemi zaštite budućnosti naroda koji ne žive u svojoj nacionalnoj državi ili
predstojeća nacionalna politika u SR BiH . Sarajevo : Arhiv Centralnog komiteta
SKBiH . Kabinet predsjednika . 26.4.1971. (elaborat ).Neobjavljeno.Filandra Š .Bošnjačka politika u XX stoljeću . Sarajevo : Sejtarija , 1998 .Magnetofonski snimak Osme sjednice Komisije za međunacionalne odnose održane 12.
jula 1971. godine u Sarajevu .Redžić E . Istoriografija o < muslimanskoj naciji > . Prilozi 2000 ; 29 : 233-244 .Imamović M . Knjige i zbivanja . Sarajevo : University Press , 2008 .Akcija za osnivanje Matice Muslimanske.Biser 1918 ;5. i 6 .
HALID SADIKOVIĆ