Safvet-beg Bašagić rođen je 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu. 1882. godine porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio ruždiju, a od 1885. do 1895. pohađao je sarajevsku gimnaziju. Od 1895. do 1899. studirao je arapski i perzijski jezik na Bečkom univerzitetu. Nakon toga postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu.
Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve naučne radove i prikuplja građu za historiju Bosne. 1. maja 1900. godine pokreće zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem list Behar.
Od 1900. godine radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji, sve do 1906. godine, kada biva otpušten, pod izgovorom da nije položio profesorski ispit.
1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokreće list Ogledalo, a godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi dokrtorske disertacije “Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur” koju je odbranio 1910. godine i stiče stepen doktora ex linguis islamiticis.
Osim toga, Safvet-beg Bašagić prevodi tekstove njemačkih pjesnika (Heinrich Heine, Kraj tanahna šadrvana).
Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti Ali-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Austro-ugarske Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen.
Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu i sahranjen u haremu Begove džamije.
Bibliografija
– Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894). Vlastita naklada. Zagreb, 1896; – 2. izdanje. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928.
– Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850). Vlastita naklada. Sarajevo, 1900; – Reprint izdanje. Zagreb, 1989.
– Abdullah-paša. Dramski spjev u 4 čina iz XVIII vijeka. Vlastita naklada. Sarajevo, 1900.
– Pod ozijom ili krvava nagrada. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 čina (5 slika). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.
– Misli i čuvstva. (Nove pjesme). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.
Gazi Husrevbeg. (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu). Braća Bašagić. Sarajevo, 1907.
– Uzgredne bilješke I. Pričice i dosjetke za mladež pribrao -. Braća Bašagić. Sarajevo, 1907.
– Najstariji ferman begova Čengića. Vlastita naklada. Sarajevo, 1907.
– Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1912.
– Izabrane pjesme. Vlastita naklada. Sarajevo, 1913.
– Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke. Vlastita naklada. Sarajevo, 1917.
– Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924.
– Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao -. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924; – 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; – 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; – 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; – 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; – Al-Mawlid ‘An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21.
– Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Matica Hrvatska. Zagreb, 1931.
– Odabrane pjesme. Matica Hrvatska. Sarajevo, 1944.
– Izabrana djela – priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302.
– Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452.
– Nizamul-Alem. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao Hasan Ćafi Pruščak. Sarajevo, 1919.
– Omer Chayyam: Rubaije. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; – 2. izd. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; – 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić. Mladost. Zagreb, 1954.
vrelo: bs.wikipedia.org
Bosnjaci Hercegovine
