Sekvestracija imetka muslimana Ljubuškog

Email this to someoneShare on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterPin on PinterestPrint this page

Kad su ljubuški muslimani iseljavali u Tursku nisu ni slutili da će poslije Prvog svjetskog rata biti tretirani kao podanici (državljani) neprijateljske države i da će time njihova imovina u rodnoj zemlji biti stavljena pod privremeno upravljanje i nadziranje (sekvestraciju).

Na jedno od brojnih naređenja Centralne vlasti u vezi sa sekvestracijom imovine “otomanskih podanika” u Ljubuškom, sreski načelnik de Ante Politeo u dopisu jula 1919. godine navodi da odsutni državljani otomanske države nemaju u ovom srezu pokretnina, već jedino nepokretnine i da su to najvećim dijelom bivši vlasnici kmetovskih selišta koja su sada pripala slobodnim kmetovima s pravom ubiranja cijelog prihoda. Radi o licima rođenim u Bosni i Hercegovini koja su 1978. odnosno 1910. godine prebjegla u Tursku i postala otomanski državljani.

U prvim poratnim godinama vodila se opširna prepiska Centralne vlasti u Beogradu i Kotarskog ureda u Ljubuškom o uzrocima neuspjele sekvestracije. Sreski predstojnik se pravdao da su zaposlenici u uredu prezauzeti poslovima na rješavanju agrarnih rasprava (prijava haka iz 1918. godine), da ih ima malo tako da ne može odvojiti nijednog za poslove sekvestracije i da su stalno u zaostatku u odnosu na zahtjeve sreza sa 50.000 žitelja. Iz Beograda su stizala upozorenja da se više ne može tolerisati površan, nepotpun i proizvoljan rad vlasti na ovom poslu, jer bez bez prodaje sekvestrirane imovine država gubi ogroman novac za isplatu ratne štete.

Postupak sekvestracije u ovom kotaru bio je pogrešan od početka. Vodilo ga je više kotarskih predstojnika (Ismet-beg Gavrankapetanović i dr Ante Politeo) i više neposrednih izvršioca sa različitim pravnim tumačenjima i kriterijima. Konačno, u aprilu 1921. godine Zemaljska vlada je Ministarstvu pravde, Odsjeku za sekvestar u Beogradu, uputila prijedlog izvještaja staraoca Bećira Pašalića o ukidanju sekvestra na muslimanskim posjedima u ljubuškom kotaru. Na popisu se našlo preko 38 turskih državljana iz Ljubuškog čija je imovina stavljena pod sekvestar naređenjem Ministarstva trgovine i industrije od 25. augusta 1919. godine. Svi navedeni vlasnici bili su bosanski pripadnici koji su se za vrijeme austro-ugarske okupacije iselili i nisu se vratili, osim Šaćire hanume, rođ. Kapetanović, udate za Nazif-bega Đumišića iz Sarajeva i Halid-bega Đumišlića koji se nastanio u Bugojnu.

Imovina ljubuških iseljenika, sada turskih podanika, u ovom kotaru ne predstavlja skoro nikakvu vrijednost, jer se sastoji iz malih dijelova nekretnina koji su mirazom pripali sadašnjim sopstvenicima. Prihod sa posjeda, ako ga uopće i ima, tako je neznatan da ne može pokriti troškove sekvestracije. Stalni i potpun nadzor ove imovine nije se mogao provesti, jer staraoci (“komesari neprijateljskog imetka”) kojio su vodili postupak sekvestracije nisu dobijali honorar očekivan od prihoda sekvestriranih posjeda.

Popis iseljenika sa sekvestriranim nekretninama dat je u reduciranom obliku, bez navođenja irelevantnih detalja o posjedima male vrijednosti koji ne mogu ni približno pokriti troškove sekvestracije (srušena pojata, male katastarske čestice podijeljene na veliki broj vlasnika, gole zidine, kuće koje nisu za stanovanje, krševiti pašnjaci, zapušteni vinogradi, ruinirani dućani, putevi do kuće, dvorišta i bašče male vrijednosti itd). Međutim, i u tom obliku značajan je za historiju ljubuških Bošnjaka.

 

  1. Muhamed Bećirović, r. Hasana, odselio je u Smirnu prije 20 godina. Iza sebe nije ostavio ni pokretnog, ni nepokretnog imetka.
  2. Šaćira hanuma rođ Kapetanović, udata za Nazif-beg Đumišića, sada u Sarajevu, ima u grunt. ulošku br. 1666 oranicu “Banovac” od 2 dunuma i 607 m2 koju obrađuje uz godišnju cijenu od 800 kruna Petar Ančić, nadporeznik u Ljubuškom i kuću sa kućištem i dvorištem u površini od 240 m2 u kojoj je smještena podružnica Hrvatske trgovačke i obrtničke banke u Sarajevu i to prvi sprat banka, a drugi sprat privatni stan Petra Ančića uz mjesečnu kiriju od 500 kruna. Najmoprimci odnosno zakupnik šalju direktno zakup odnosno najamninu Nazif-begu u Sarajevo.
  3. Hasan i Mustafa Alendar r. Ahmeta, iselili su prije 20 godina u Smirnu.
  4. Fatima rođ. Košarić, udata za Ibrahima Žeru koji je prije 15 godinu iselio u u Durgut-Smirnu. Ostavila svoj posjed u katastarskoj općini Ljubuški i to bašču na Kokotu, tri bašče oko kuće, pašnjak, oranicu, kuću sa kućištem i dvorištem i vinograd. Dijelovi koji pripadaju Fatimi su tako neznatni da ne mogu podmiriti ni rashode.
  5. Muhamed i Mahmud Fazlinović (Agana), sada u Smirni, iselili su se prije 22 godine. U katast. općini Ljubuški pripadao im je neoznačeni dio “kafane u čaršiji” sa površinom od 58 m2 i kuća sa dvorištem, nije za stanovanje.
  6. Ibrahim Prolić r. Salke, odselio u Durgut-Smirnu prije 20 godina. Ostavio je u kat. općini Ljubuški oranicu “Dizdarevina”, dvije kuće sa dvorištem i bašču. Zemlju obrađuje Halil Prolo. Prihodi od imanja ne mogu podmiriti javne tražbine.
  7. Hafiza rođ. Šukalić, udata za Arifa Mujezinovića prije 30 godina je odselila u Brusu. Ostavila je u kat. općini Ljubuški dvije davno porušene kuće i nekoliko bašča. Jedan dio posjeda drži Smail Šukalić r. Avde iz Ljubuškog. Prihodi znatno niži od rashoda.
  8. Hamida rođ. Tuhur, udova iza Šućrije Šabića, iselila u Šijak (Albanija) prije 30 godina. U kat. općini Ljubuškio posjeduje nekoliko bašča koje drži Mehmed Mesihović r. hadži Ibrahima iz Ljubuškog. Rashodi su iznad prihoda.
  9. Ajiša rođ. Fazlinović, udata za Ibru Omerhodžića, odselila je u Karamursel prije 23 godine. Iza sebe je ostavila u kat. općini Ljubuški jednu oranicu, vinograd, nekoliko bašči, kuću sa dvorištem kao suvlasnica sa neoznačenim dijelom. Obradivi dio posjeda drži Osman-aga Fazlinović r. Hasanage. Rashodi su iznad prihoda.
  10. Husein i Mahmut Mahić r. Osmana odselili su u Tursku prije 18 godina. Iza sebe su ostavili u kat. općini Ljubuški kuću sa kućištem i dvorištem i četiri oranice. Kuća nije za stanovanje.

11.Hasan Vučjak r. Halila odselio u Durgut-Smirnu prije 37 godina. Ostavio u kat. općini Ljubuški kuću, kafanu i dućan sa dvorištem, porušenu kuću i krševitu bašču.

12.Hasan Mušić r. Salke, odselio u Drač (Albanija) prije 22 godine. Ostavio u kat. općini Ljubuški ruiniranu kuću sa dvorištem i krševitu bašču.

  1. Muharem Dizdarević r. Hasana odselio u Drač (Albanija) prije 30 godina. Ostavio u kat. općini Ljubuški kuću sa kućištem i dvorištem. Muharem je osmi suvlasnik kuće koja je gotovo neuporabiva.

14.Hamida rođ. Ibrulj, udova iza Hasana Beširevića, prije 25 godina odselila u Tursku. Ostavila u kat. općini Ljubuški kuću sa kućištem i dvorištem u vrlo lošem stanju. Kuću drži Mehmed Dalipagić.

  1. Nura rođ. Merdžo, udata za Muju Konjhodžića, odselila prije 20 godina u Durgut. U kat. općini Ljubuški ostavila kuću sa kućištem i dvorištem na Kokotu u neonačenom dijelu. Kuću drži Alija Bukovac r. h. Hasana. Kuća je prošle godine porušena.
  2. Muhamed Bećirović r. Hasana i Zejneba rođ. Bećirović, udova iza Hasana Lalića. Muhamed je odselio u Durgut prije 30 godina, a Zejneba u Đerden (Turska) prije 25 godina. Ostavili su u kat. općini Ljubuški kuću sa kućištem i dvorištem, vrt pod kućom, vinograd “Bare” i oranicu “Bare”. Posjed obrađuje Bega Bećirović udata za Muju Delalića. Rashod nadmašuje prihod.
  3. Hasan, Hanifa i Saliha Osmić odselile u Tursku prije 30 godina. Pripada im neznatan dio puta.
  4. Đula rođ. Dizdarević, udata za Avdu Hadžiselimovića odselila je u Smirnu prije 20 godina. Ostavila je u kat. općini Ljubuški jednu oranicu koja je vremenom pretvorena u pašnjak i sada ne daje nikakvih prihoda.
  5. Hatidža rođ. Gilje, udata za Hasanagu Bijedića, odselila u Šijak (Albanija) prije 19 godina. Ostavila je iza sebe u kat. općini Ljubuški dvorište, bašču pod kućom i bašču pod kulom*. To sada drži njen brat Alija.
  6. Husein Mahić r. Osmana odselio u Durgut prije 22 godine. U kat. općini Ljubuški posjeduje samo dio puta zajedno sa 15 suvlasnika.
  7. Hafiza rođ. Konjhodžić, udata za Salku Semizovića i Šerifa rođ. Konjhodžić udata za Hamida Semizovića, odselili su u Smirnu prije 30 godina. Ostavili su iza sebe u kat. općini Ljubuški kuću sa dvorištem i kućištem, štalu, vinograd i dvije bašče.
  8. Hafiza rođ. Konjhodžić, udata za Muhameda Mujezinovića, odselila je u Durgut prije 27 godina. Iza sebe je ostavila u kat. općini Ljubuški kuću sa kućištem i dvorištem, bašču i vinograd sa kućom.
  9. Esma rođ. Gujić, udata za Saliha Bekliju, odselila je prije 31 godinu u Carigrad. Iza sebe je ostavila u kat. općini Ljubuški kuću sa kućištem i dvorištem, oranicu “Kula”* i petnaesti dio oranice od 9 dunuma i 200 m2.
  10. Ne navode se podaci.
  11. Halid-beg Đumišlić (Đumišić) r. Fehima iz Carigrada koji se je odmah iza prevrata stalno nastanio u Bugojnu i već zatražio dignuće sekvestracije sa nekretnina i to grunt. ul. 87, 88, 89 i 90 u kat. općini Hrašljani u površini od 7 dunuma i 190 m2, grunt. ul. 111, 112, 113, 120 i 233 u kat. općini Vašarovići u površini od 6 dunuma i 983 m2, grunt. ul. 261-6 u kat. općini Veljaci u površini od 2 dunuma i 110 m2, grunt. ul. 200, 201, 205 i 208 u kat. općini Grab u površini od 23 dunuma i 104 m2, grunt. ul. 3 i 589 u kat. općini Sovići u površini od 90 dunuma i 30 m2. Sve navedene nekretnine nadzire i rukovodi Idriz-aga Lalić iz Ljubuškog kao subaša.
  12. Malodobni Šaban, Zlatko, Duda i Hatidža Ključanin r. Muje, odselili su u Duracco prije 39 godina. Ostavili su kuću sa dvorištem i kućištem, bašču i dvije oranicu vrlo male vrijednosti.
  13. Fatima Mahić udata Mušić, odselila prije 40 godina u Smirnu. Ostavila je u kat.općini Ljubuški porušenu štalu, kuću sa dvorištem i kućištem i jednu oranicu koju drži Alija Jakić r. Muje s malim prihodom. Dalje, Fatimi pripadaju dvije bašče, dva vinograda “Sadine”, vrt Sadine i oranica “Sadine”. Zemlju obrađuje Hasan Mahić, sin r. Ahmeta, sa malim prihodom.
  14. Malodobni Redžeb i Zulfikar, Dževrija i Zineta Mahić r. Mahmuta, odselili su se prije 30 godina u Đerden (Turska). Ostavili su dućan površine 12 m2, bez vrijednosti, jer je izvan Ljubuškog.
  15. Hanka rođ Gice, udata za Arifa Agahodžića odselila je u Duracco prije 19 godina. Iza sebe je ostavila kuću sa dvorištem i kućištem, tri bašče u neoznačenim dijelovima i mali vrt.
  16. Zineta i Fata rođ Mujanović udata za Mičijevića, odselila u Drač prije 35 godina. Iza sebe je ostavila kuću sa dvorištem i kućištem.
  17. Malodobni Džehva i Ibro Mahić r. Alije, odselili su u Smirnu prije 34 godine. Ostavili su samo jedan krševiti pašnjak bez vrijednosti.
  18. Malodobna Alka Fazlagić kći Abdurahmana, odselila u Durgut prije 16 godina. Iza sebe je ostavila u kat. općini Proboj više oranica koje obrađuje Fazlinović Ahmet r. Muharema iz Ljubuškog.
  19. Malodobni Hakija, Lutfija, Nusreta i Munira Grančić r. Muhameda odselili su prije 30 godina u Smirnu. Ostavili su nekretnine u kat. općini Sovići i to dvije oranice “Vinogradine” i oranicu “Podnornica” u površini od 4 dunuma 930 m2 (pripada 1/5), oranicu “Doljuša”, pašnjak “Doljuša”, šumu “Doljuša” u površini od 71 dunum i 920 m2 (pripada 1/10), zatim dvije oranice “Krč” u površini od 32 dunuma i 240 m2 (pripada 1/10), ruševinu sa dvorištem “Kula” površine od 322 m2 neoznačenog dijela. Ove nekretnine su većinom pretvorene u pašnjak, a vinogradi zapušteni. Zemlju odvajkada obrađuju porodice Paradžik i Biško.
  20. Ne navode se podaci.
  21. Ređeb, Zulfikar, Džavrija, Bega i Ajiša Mahić, r. Mahmuta odselili su prije 19 godina u Tursku u nepoznato mjesto (boravište). U kat. općini Vitina ostavili su jednu parcelu, a svakom pripada neznatan dio.
  22. Mehmed ef. zvani Muhamed Pivodić r. Ibrahima iz Nikšića koji je odselio u Duracco prije 20 godina, ostavio je u kat. općini Vitina dvije male parcele koje drži Salko Dizdarević Ibragin. Prihod jedva pokriva plaćanje poreza.
  23. Ahmet i Mahmut Mesihović r. Mehe odselili su prije 33 godine negdje u Tursku. Iza sebe su ostavili u kat. općini Vitina jednu malu parcelu sa neznatnim prihodom. Obrađuje je Ahmet Dizdarević.
  24. Sabit Dizdarević r. Muje, odselio u Tursku prije 13 godina. U kat. općini Vitina ostavio je iza sebe jednu malu parcelu sa pripadajućim neznatnim dijelom. Obrađuje je Ahmet Dizdarević.

Komesar neprijateljskog imetka (potpis nečitak, vjerovatno Bećir Pašalić) predlaže da se digne sekvestar sa malovrijednih nekretnina muslimana ljubuškog kotara. Jedino bi mogao dalje ostati sekvestar nad imetkom Ajiše Đumišlić, nedavno udate u Carigradu, sada turske podanice. Na kraju izvještaja se naglašava da su svi navedeni ljubuški muslimani iselili u Tursku u periodu austro-ugarske vlasti.

Imovina muslimana u području Ljubuškog., Arhiv BiH MTI 1928, 118/985.

 

Halis Sadiković

 

791 Posjeta 1 Posjeta danas
Email this to someoneShare on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterPin on PinterestPrint this page

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Time limit is exhausted. Please reload the CAPTCHA.

*