Pravilima < Gajreta > definirani su kategorije , prava i obaveze članova .
U prvom periodu djelovanja od 1903. do 1914. godine članovi su svrstani prema
visini uloga u dobrotvore ( 1.000 kruna ) , utemeljitelje ( 200 kruna ) i
podupiruće članove , kasnije < redovite prinosnike > sa ulozima od dvije krune ,
jedne krune , 50 ili 20 helera .
U toku 1906. godine u popisu članova < Gajreta > nalazili su se :
a. utemeljitelji :
Konjhodžić Mehmed , Omerhodžić Arifaga .
b. članovi I reda :
Bukovac Ali ef. , Ibrulj Mahmut ef. , Krehić Abdurrezak i Mahić Alaga Mehagin .
c. članovi IV reda : Konjhodžić Mustafa .
Mustafa Konjhodžić, veliki narodni učitelj
U toku 1907. godine članovi < Gajreta < bili su :
a.utemeljitelji :
Konjhodžić Mehmed ef. , Omerhodžić Arifaga .
b. članovi I reda :
Ibrulj Muhamed ef., Mahić Alaga Mehagin.
c. članovi II reda :
Mahić Mehmed ef. , Muminagić Abdulah ef.
d. članovi III reda :
Mesihović Sulejmen ef. , Hadžalić Mujaga , Knezović Mićo , Bošnjak Mehmed ef. ,
Laletović Derviš ef. , Ćerić Mustafa ef. , Češko Ibrahimaga , Nikšić Tahiraga ,
Dalipagić Mustafa .
e. članovi IV reda :
Mahić Sabitaga , Terzić Mujaga , Hadžalić Mahmutaga , Lalić Mehmed ef. , Marković
Bariša , Šukalić Ahmetaga , Ibrulj Abdulah ef. , Konjhodžić Hasan ef. , Konjhodžić
Mustafa ef. , Orman Ali ef. , Terzić Avdo , Krehić Mehmed ef. , Muminagić Džemal ef.
, Konjhodžić Jusuf ef. , Šukalić Šućraga , Mahić Alija , Kadragić Muharemaga ,
Nevesinjac Ibrahimaga , Konjhodžić Ahmet , Mahić Salihaga , Ćerimović Muhamedaga .
Članovi < Gajreta > 1908. godine bili su :
a. članovi I reda :
Hasanaga Gujić ( Hadži Ibragin ) , Lalić Idrizaga , Mesihović Mujaga , Selimić
Zaimbeg ;
Hadzi Hasanaga Gujic (1852-1932)
b. članovi II reda :
Alić Hilmi ef. , Bukovac Alaga , Dalipagić Šaćiraga , Dizdarević Hasanaga ,
Dizdarević Ahmetaga , Familija H. Mahića Mahmutage , Fazlić Abdulah ef. , Fazlinović
Omeraga , Ibrulj Muhamed ef. , Kadragić Mujaga , Lalić Salihaga , Lalić Muhamedaga ,
Mušić Mustafa ef. , Mujezinović Alaga , Mahić Memišaga , Mahić Muharemaga , Osmić
Šućraga , Osmić Zaimaga , Sadiković Abdulah ef. , Tančica Mustafaga ;
c. članovi III reda :
Bilić Hasanaga , Beširović Selimaga , Ćerimović Šaćir ef. , Ćerić Šaćir ef. , Gujić
Ibrahim ef. ( Hasanagin ) , Hrnjičević Mujaga , Hajdar Mustafaga , Ibrulj Bećiraga ,
Kadragić Arslanaga , Lalić Hasanaga , Mahić Memišaga I., Mujkić Ahmetraga , Mahić
Alija ( Hasanagin ) , Masleša Osmanaga , Mahić Dervišaga , Mujezinović Muhamedaga ,
Muminagić Muhamedaga , Mesihović Hafiz Rašid , Nurković Hamidaga , Nović Hafiz Hasan
ef. , Osmić Muhamedaga , Sadiković Memišaga , Terzić Alaga , Tančica Jusuf ef. ;
Hasanaga Lalić
d. članovi IV reda :
Beširević Dervišaga , Bilić Avdaga , Bilal Halid ef. , Bukovac Munib , Ćerimović
Mehmed ( Šaćir efendin ) , Češko Šaćir ( Salihagin ) , Dizdarević Mustafa (
Hasanagin ) , Dalipagić Hajrudin ef. , Dizdarević Tahir , Elezović Muminaga , Gujić
Omeraga ( Mujagin ) , Hrnjičević Mujaga , Lalić Salihaga ( rahm. Mehm. ) , Lalić
Halidaga , Mehićević Memišaga ( Mehmed ) , Mujezinović Mustafa , Mahić Šaćir ef. ,
Mahić Mema ( Hasanagin ) , Maksumić Hasan , Mahić Abaz ( Šaćir efendin ) , Mehićević
Avdaga , Mahić Salihaga ( rahm. Mehmedage ) , Sadiković Kasim ef. , Sadiković Hilmo
, Terzić Hajrudinaga .
Prije upisano : utemeljitelji 2 , prvog reda 2 , trećeg reda 9 , četvrtog reda 21 ,
ukupno 112 .
Prema podacima tablice , najviše je bilo redovnih članova sa malim ulozima što
se vidi iz uporednih podataka 1905. , 1906. i 1907. godine . Broj upisanih
članova je postepeno rastao od sedam 1905. godine na 34 1906. godine , zatim na
126 1907. godine i 150 1911. godine . Porast se odnosi isključivo na redovne
članove koji su mjesečno ulagali propisane najmanje iznose . Među redovnim
članovima 1907. godine bila su dva katolika .
Broj članova < Gajreta > u Ljubuškom od 1905. do 1908. godine
Članovi
1905. godina
1906. godina
1907. godina
1908. godina
Dobrotvori
–
–
–
–
Utemeljitelji
2
2
6
2
Članovi I reda
4
–
5
6
Članovi II reda
–
2
21
23
Članovi III reda
–
9
35
35
Članovi IV reda
1
21
59
46
Ukupno
7
34
126
112
Katolici
–
—
2
–
Broj članova < Gajreta > u Vitini bio je neznatan : četiri 1905., deset 1906. i
14 1907. godine . Među članovima su bila i dva katolika .Tih godina isticali su
se svojim visokim prilozima utemeljitelja vitinski begovi Kapetanovići :
Bećirbeg , Mehmed-Alibeg , Osmanbeg i Zijabeg .
Članarina , zbog neredovnog plaćanja , nikada nije bila značajnija stavka u
prihodima . Njen iznos je varirao u širokim granicama , zavisno od finansijskih
mogućnosti građana i rada aktivista < Gajreta > .
Od osnivanja < Gajreta > 20. februara 1903. godine do kraja juna 1905. godine
prihodi < Gajreta > iz ljupkog grada iznosili su 586 kruna i 80 helera .
Od 1.jula 1906. do 30. juna 1907. godine u kasu < Gajreta > iz Ljubuškog stiglo
je 239 kruna i 20 helera , iz Vitine 100 kruna , a u istom periodu 1907. i 1908.
godine , 220 kruna i 70 helera .
U drugoj fazi rada i djelovanja < Gajreta > od 1919. do 1941. godine zadržana je
predratna podjela članova prema visini uloga : počasni član ( za izuzetne zasluge )
, legator ( 10.000 dinara ) , veliki dobrotvor ( 5.000 dinara ) , dobrotvor ( 1.000
dinara ) , utemeljitelj ( 500 dinara ) i redovni članovi sa ulozima od 2 do 5
odnosno 10 dinara mjesečno .
Za oživljavanje kulturnog rada u ljupkom gradu u prvim teškim poratnim godinama
, članovi Kotarskog vijeća ( Babić Anto , predsjednik , Gnjato Ljuban ,Gujić
Hasanaga , Dizdarević Hasanaga , Jelić Šimun , Jelić Petar , Kovač Ante , Lalić
Idrizaga , Milas Stipe , Petrović Ivan , Kraljević Mate , Puljić Jozo , Penava
Jozo , Mesihović Memišaga i Čorluka Ivan ) su 26. oktobra 1920. godine , uz
suglasnost kotarskog predstojnika dr-a Ante Politea , dodijelili po 500 kruna <
Napretku > , > Gajretu > i < Prosvjeti > . ( 15 )
U periodu od 1919. do 1923. godine utemeljitelji < Gajreta > iz Ljubuškog i
Vitine bili su :
Ivan Čorluka , Hasanaga Dizdarević , Hilmija Sadiković , Hasanaga Gujić , Muhamedbeg
Đumišić , Osman Jakić , Idrizaga Lalić , Salihaga Lalić , dr Hasan Mahić , Mehmed
Krehić , fra Gabro Grubišić , Ali ef. Orman , Osmanbeg Kapetanović , Zijabeg
Kapetanović , Salihaga Dizdarević , ( dva puta ) , Dževahira Kapetanović , Mehmedbeg
Buštalija , Abdulfetah Dizdarević i Mehmed ef. H. Dizdarević .
Značajne priloge 1921. godine dali su žabljačka čitaonica < Iršad > , Mustafa i
Hilmija Sadiković , 1924. godine Hasanaga Gujić .
Pri ponovnom osnivanju 1927. godine pododbor je imao 4 dobrotvora , 21
utemeljača i 104 redovita člana . Iako su podaci o broju članova po godinama
nepotpuni , može se reći da je ljubuški < Gajret > bio najmasovniji 1932 i 1933.
godine kada je brojao 192 , odnosno 126 članova .
Po novčanoj pomoći < Gajretu > u iznosu od 226.227,69 dinara u periodu od 1929.
do 1938. godine Ljubušaci su stajali iza Mostaraca i Stočana , ali ispred znatno
bogatijih Livnjaka , Konjičana i Trebinjaca .
Prihodi < Gajreta > iz nekih hercegovačkih mjesta u periodu od 1929. do 1938.
godine ( u dinarima )
Ljubuški 226.227,65
- 391.421,24
- 61.523,50
- 160.717,30
- 173.296,65
- 284.917,64
Pregaoci < Gajreta > nastojali su svakom prilikom da upišu nove članove i da ih
zainteresiraju za < Gajretove > ciljeve . To im nije bilo teško s obzirom da su
svi redom uživali povjerenje mještana . Tako je 1930. godine upisano 95 novih
članova , među kojima i jedan utemeljač .
Jedini legator ( veliki dobrotvor ) < Gajreta> iz Ljubuškog bio je narodni
ljekar Sadik ef. Sadiković . On je u periodu od preko 20 godina stalno i redovno
skupljao priloge za < Gajret > od svojih bolesnika . Pedantni blagajnik <
Gajreta < je izračunao da je Sadik ef. Sadiković u periodu od 1927. do smrti
1940. godine poslao blagajni Glavnog odbora < Gajreta > 49.915,50 dinara , što
je u ono vrijeme bila velika svota . Po visini poslatog ukupnog novčanog uloga
sa njim se ne može uporediti nijedan drugi darovalac < Gajretu > u našoj zemlji
.
Razlika u broju upisanih < neurednih > članova i onih < s pravom glasa > , kao i
u drugim mjestima , bila je stalno velika . Ali to ne znači da ljubuški
muslimani nisu bili iskreno privrženi < Gajretu > , možda više od drugih , što
se vidi iz nekoliko novinskih vijesti i drugih pisanih izvora .
Šućrija Terzić je 1931. godine upisao svog sina Osmana za člana < Gajreta > od
njegovog rođenja 1926. godine i novac je odmah položio na ruke predsjednika .
Iako je bio nekada samo podnarednik Državne straže sigurnosti i kafedžija , nije
žalio da iz svog skromnog porodičnog budžeta odvoji 110 dinara .
Jedan od osnivača banke < Gajret > u Sarajevu i član njenog nadzornog odbora bio
je Ljubušak Hasanaga Gujić . Bio je i predsjednik upravnog odbora filijale te
banke koja je u Ljubuškom osnovana isključivo njegovom zaslugom .
Režijski troškovi ljubuških zabava < Gajreta > bili su , u pravilu niski , jer
su se Ljubušaci svojski trudili da ih vlastitim < živim radom > svedu na minimum
. To je navelo dopisnika < Gajreta > da 1933. godine apelira na druge mjesne
odbore da se povedu za ljubuškim primjerom .
HALID SADIKOVIĆ