Nazif Veledar (ljekar, pisac, prevodilac, novinar, urednik, političar, kulturni i javni radnik) je rođen 1949. godine u Veledarevoj Mahali, u neposarednoj blizini Veledarevog mesdžida, na jugu Republike Bosne i Hercegovine. Završio je gimnaziju 1968, a potom Medicinski fakultet u Sarajevu. Specijalizirao je internu medicinu. Živi u Sarajevu.
Bio je glavni urednik bošnjačkog časopisa (vaktopisa) za informiranje, kulturu i književnost Bošnjak u Münchenu.
Dugo vremena je proveo po koncentracionim logorima u tzv. Herceg-Bosni (u Čapljini: Gabela, Dretelj, Grabovine, Silos, Đački dom, Na štalama; Koštana bolnica u Stocu, Heliodrom Mostar, Ljubuški…) i dobro shvatio zašto su agresori na Republiku Bosnu i Hercegovinu (Srbija, Hrvatska i Crna Gora) rušili sve što podsjeća na bošnjačku (muslimansku) kulturu. Ti logori su rezultat „kreiranja“ na višem nivou državne ili paradržavne tvorevine, zavisno u čijem je sastavu isti, i služili su za postizanje određenog cilja, a njihovi planeri su radili po formuli „media sanctificat“ , poznatoj još od Machiavellia.
Objavio je roman Bošnjački govor (München, 1994), zatim monografiju O životu i smrti (Sarajevo, 2008), Bosna i znameniti Bošnjaci (Pedagoška akademija u Bihaću, 1997), Bošnjaci i bošnjačka kultura (München, 1994), The Fourth Phase of Dying (the Phase of Depression) and the Psycho-therapy of dying Patients itd. Najbolje njegovo djelo je Leksikon znamenitih Bošnjaka, koji je, zapravo, Enciklopedija Bošnjaka, na kome je decenijama radio.
Recenzent je više knjiga, od kojih ističemo knjigu autora Remzije Baltića Džamije i dio muslimanske baštine unsko-sanskog područja, te dvije knjige u prijevodu Muhameda Mušinbegovića s arapskog jezika: Abdurrahmana Hasena Mahmuda U ozračju Šejhu'l-Ekbera Muhjiddina ibn ‘Arebija i Muhjiddina ibn ‘Arebija Risala Šejhu'l-Ekbera Fahruddinu er-Raziju.
Veledar je izučavao njemački jezik, pa je postavljen za prevodioca i sudskog tumača za njemački jezik. Objavljivao je radove na bosanskom i engleskom jeziku.
Između ostalog, bio je poslanik u prvom višestranačkom parlamentu Republike Bosne i Hercegovine i dobitnik je Zahvalnice za učešće i doprinos u izgradnji države Bosne i Hercegovine. Dobro se sjećamo njegovih razboritih istupa i obraćanja u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine iz 1991. godine, od kojih navodimo samo jedan mali isječak, kad Veledar kaže: „Nama je jasno da Srpska demokratska stranka (SDS) zastupa i brani političke interese srpskog naroda u Republici Bosni i Hercegovini, da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) zastupa i brani političke interese hrvatskog naroda u Republici Bosni i Hercegovini, a i vama je jasno da Stranka demokratske akcije (SDA) zastupa i brani političke interese muslimanskog (bošnjačkog) naroda u Republici Bosni i Hercegovini. Zamislimo te političke interese kao političke okvire, stavimo ih u istu ravan, i u onom dijelu u kojem se poklapaju, neka to bude politička platforma Republike Bosne i Hercegovine.“
Spomenimo i njegov istup u Sarajevu 1991. godine na Prvom kongresu Stranke demokratske akcije (SDA), kad kaže: „Ponovo se postavlja pitanje: Čija je Bosna? Bosna nije i srpska, i muslimanska, i hrvatska; ni srpska, ni muslimanska, ni hrvatska, kako tvrde komunisti, ali Bosna nije također i muslimanska, i srpska, i hrvatska, kako se tvrdi. Pravi odgovor je: Bosna je bosanska. Kada kažem Bosna pod tim pojmom podrazumijevam i Hercegovinu kao sastavni dio historijske Bosne.“
Dr. Veledar je i izvrstan poznavalac ne samo moderne medicine nego i tradicionalne arapske medicine, čuvenih ljekara Andaluzije i dr., kao što su Ibni Abbas Ez-Zehravi iz Kordobe, El-Gafiki, Ibn Sina (Avicena), Ibn Zuhr (Avenzoar), Ibn Rushd (Averroes).
Veliki je poznavalac filozofije, dinske mudrosti i islamske tradicije Bošnjaka (The Islamic tradition of Bosniaks). Dobro poznaje i sufizam (nauka o unutrašnjem putu, tesavvuf; misticizam u kršćanstvu i filozofiji), Mevlanu Dželaluddina Rumija, Ibn Arebija i ostale sufije, posebno respektujući sufije Hadžimejlića tekije u Vukelićima i Tekije na Oglavku (Das Derwisch-Kloster am Oglavak), orijentalno rukopisno blago u Bosni i Hercegovini (Der orientalische Handschriftenschatz von Bosnien und Herzegowina), etičko naličje bosanskohercegovačkih muslimana – Bošnjaka (Der ethische Habitus der bosnischherzegowinischen Muslime-Bosniaken) i svjetski islam u modernom vremenu (Der Weltislam in der modernen Zeit).
Dr Nazif Veledar