BAGREM (Robinia pseudoacacia)

DRUGI NAZIVI: akacija,akac,bagra,bagren,bijelo drvo,bijela drača,bijela kapinika,gospodinov trn,kraljevo drvo.

OPIS BILJKE: Riječ acacia dolazi od grčkog „akis“,što znači trn, a pseudoacacia znači lažna akacija i proizilazi iz sličnosti ove biljke s pravom akacijom.Bagrem naraste u visinu do 25 m, a deblo može imati u promjeru i do 90 cm.U literaturi se navodi podatak da je šampion drvo u Kew Gardenu u Engleskoj visoko čak 27 m, a promjer debla je 112 cm(2001.g.)

U nas bagrem raste samoniklo po rubnim dijelovima svijetlih šuma, no često se njime pošumljavaju goli tereni ili mjesta kojima prijeti erozija, jer ovo drvo svojim korijenjem dobro učvrščuje tlo.Sadnice bagrema brzo rastu,prvih godina čak više i od metra.Kora drveta je glatka, a poslije uzdužno mrežasto izbrazdana.Drvo je vrlo čvrsto i prikladno za obradu, pa se koristi za izradu stupova,vinogradskih kolaca,bačava i sl.Stablo je otporno na različita onečišćenja zraka, no ima krhke i lomljive grane koje pucaju pod pritiskom većeg snijega ili ječeg vjetra.Lista potkraj aprila, a listovi su do 30 cm dugi,neparno perasti,svijetlizelenih liski.Mogu se koristiti kao stočna hrana, a otrovni su za kukce.Bijeli,mirišljavi cvjetovi oblikuju viseće grozdaste cvatove koje ne treba jesti  svježe i u većoj količini, jer osim šećera i eteričnog ulja sadržavaju i neke toksične glikozide, pa mogu izazvati povraćanje i proljev.Cvjetovi se mogu koristiti kao delicija,slično kao i cvjetovi bazge, ako se uvaljaju u tijesto za palačinke i prže.Plod je smeđa,spljoštena mahuna, do 10 cm duga i 1-1,5 cm široka.Dio mahuna otpada nakon dozrijevanja, a dio ostaje na stablu i tokom zime.Vise na kratkoj stapci i sadržavaju 6-8 sitnih,bubrežnih,tamnosmeđih i pjegavih sjemenki s tvrdom lupinom,koje sporo klijaju ali zadrže klijavost i do četiri godine.Sadržavaju oko 38 posto bjelančevina i oko 13 posto masnog ulja.

STANIŠTE: Domovina bagrema je istočni dio Sjeverne Amerike, no danas je ova biljka proširena po cijelom svijetu.U Evropu je stigao početkom 17. stoljeća.

LJEKOVITO DJELOVANJE: Danas se bagrem gotovo i ne koristi u ljekovite svrhe,već se za iste tegobe koriste djelotvornije biljke koje ne sadržavaju otrovne spojeve.

PRIPRAVCI: Med od bagrema karakterističnoga je bistrog izgleda, blagog i prijatnog ukusa, a naročito ga vole djeca.Vrlo je pogodan za liječenje srčanih i kardiovaskularnih tegoba,te bolesti dišnih puteva.

Izvor:Narodno zdravlje 8/2017.

5870 Posjeta 1 Posjeta danas