Abadžija – krojač specijaliziran za pravljenje ukrasa na narodnoj nošnji. Uglavnom vezovi.
aberećke-abertute – interesantna drevna igra u kojoj se ispoljavaju prve simpatije prema suprotnom spolu.
Ada – riječno ostrvo (mn. ade).
Adeš – imenjak
Adže – amidža skraćeno, ali se adže i kaže za stariju mušku osobu, koja nešto vrijedi i uživa poštovanje u svojoj okolini. Neki lokalni oblik paše.
Aferim – svaka čast, hvala na pomoći
Agda – slatki zaljev koji se spravlja od vode i nehumanih količina šećera. Za sad je još nepotvrđeno, ali kruže mahalske priče kako je agda u stvari radioaktivni materijal.
Ahbab – jaran, drug, prijatelj
Akrep – rugoba, ružna osoba
Akšamluk – pijuckati piće uz meze u trenucima opuštanja
Alat – konj
Almaz – specijalna vrsta noža kojom se siječe staklo.
Alpina – osvježavajući bezalkoholni napitak sastavljen od šećera, vode i alpskihtrava. Prije zadnjeg rata ga je bilo u uvozu iz Slovenije, a u Austriji se može kupiti kao “almdudler”.
Alčak – muškarac, nezgodan i sebi i svojoj okolini
Ambar – pomoćna zgrada za odlaganje poljoprivrednih artikala, kukuruza, pšenice isl.
Ambrela (izgovara se da dugim e). – dolazi od engleskog umbrella, što znači kišobran.
Amidža – brat od babe (tate)
Amper – kanta
Anam – tamo, na tu stranu
Avaz – glas, havaz
Avlija- dvorište
Avlijaner – pas mješanac od zla oca i gore matere, bosanska obična džukela ili skraćeno bodž.
Ašik – pričati sa suprotnim spolom (ašikovati)
Ašićare – javno, naveliko, “u otkosima” – “ti me ašićare počeo zezati”
Ašlama – sorta krupne trešnje
Aždaja, aždaha – mitološko stvorenje, koje se u većini priča poistovjećuje sa zmajem koji bljuje vatru. Aždaje ponekad pojedu i čovjeka. Kod nas srećom nema ovih nemani, ali zato većina pušača ima aždaju u džepnom izdanju.
Baglama – neki još i kažu žabica. Metalni dio koji pričvršćuje vrata za okvir (za štok).
Bagra – ološ, bandit, skupina ološa i probisvijeta. Ponekad se iz nerazumljivih razloga koristi i od milja, “e jesi bagra” u smislu “svaka čast na obavljenom poslu” ili tako nešto.
Bah – lokalizirana verzija riječi “baš”.
Bahnuti – ući nekome u kuću nepozvan, iznenada. (htjela sam doći al’ bahnu mi komšinica)
Baildisati – izmoriti se od nekog posla, npr. joj baildis'o sam se
Bajagi – kao da, tobože.
Bajato – stanje hrane kad se ne potroši na vrijeme. npr. bajat hljeb.
Bajka – baja, buba, insekt koji puže tlima
Baklava – poslastica koja se u Bosni sprema za velike događaje (Bajram, nova godina,svadba, i sl.). sastoji se od više spratova jufki između kojih se ubacuju mljeveni i sječeni orasi, ponekad grožđice, i sve se to zalije mega slatkim zaljevom (vidi agda).
Bakrač posuda koja služi da se vadi voda iz bunara. Često je u upotrebi ilokalizirana verzija “bokrač” ili deminutiv “bokračić”
Baksuz – baksuz je čovjek koji je promašio loto za jedan broj, čovjek koji je zakasniona autobus ili voz, čovjek koji je up'o u otvoreni šaht na cesti.
Bakćati se – baviti se nečim, imati problema s nekom određenom materijom.
Baljega, balega – marvenski izmet.
Baljezgati – pričati gluposti,
Baljezgariti, baljezgati – pričati ili pisati gluposti
Bamija – povrće (bobice) nalik grašku od kojeg se sprema poznato staro jelo. Navodno bamlja ima dejstvo sličnom onom koje ima “muška voda” sa obronoka Konjuha.
Baraba – bezobrazna osoba sklona napastvovanju, fizičkim obračunima, pijanstvima,ološ, propalica.
Bardak – veliki ibrik, bokal. U okolici srebrenika može se čuti i “brdak”.
Basamak – drvene stepenice na starim bosanskim kućama
Bašća – dvoriste, vrt, avlija
Basma – sve vrste platna za šivanje suknji, dimija, bluza itd…
Baterma – ništavilo, bezveznjak, pjano.
Baška – nešto posebno, odvojeno
Begenisati – nalaziti nekog lijepim, privlačnim. on je nju begeniso = ona mu se sviđa
Behnuti – prepasti, uplašiti
Bekrija – slobodan momak
Belaj – nevolja, nezgoda, nesreća
Belegija – po funkciji slična hegetu, ali se belegija više koristi za oštrenje kosa, a može se sresti i u domaćinstvu za oštrenje noževa. Napravljena od kamena.
Belćim -“kao da nisi”, ili “većem imaš” i sl
Belćim – vjerovatno, možda, haman.
Bendati – priznavati, pridavati važnost, “ma ne bendam je ni dva posto”.
Beraćak – manji sepet, berač, kaže se: “srce mi ko beraćak”
Berićet rod, izobilje, berićetno – isplativo. berićetna godina – plodna godina, unosna žetva.
Besjediti – pričati poučno i lijepo, obično kažu: kad ona besjedi i hajvan a kamoli insan ušuti i sluša.
Bezbeli – naravno, sigurno
Bešika – bešika je specijalni ležaj za malu bebu. bešika je koljevka, u bešici dijete se lahko uljulja da lahko zaspi.
Beščeg – potez u drevnoj igri klikera, koji podrazumijeva “zvanje” na dva poteza s ciljem izbijanja suparnikova klikera iz roše i to bez promjene pozicije. Upravo zbog iznenadnog “zvanja” u igri klikera, potrebno je nakon svakog poteza reći “ništa”, kako bi “zvanje” bilo zabranjeno.
Bihuzuriti – smetati
Bilmez – glupan, budala, neznalica, nevješt, neupućen čovjek, ljenčuga, neradnik
Birluk – veliki stari ekser
Birvaktile – davno prošlo vrijeme. u gramatičkom smislu bio bi to ekvivalent za plusquamperfekt.
Bleknuti – reći nešto, ali u pogrdnom smislu.
Bliška – jedna vrsta kockarske igre. novčići se bacaju prema liniji, i najbliži toj liniji kupi sve novčiće. Na našim prostorima prvi susret mladih sa hazarderskim svijetom
Bljuhavica – snijeg u polutečnom stanju, kaže se još i bljuzgavica ili kratko bljuzga
Bluza – gornji dio odjevne opreme, npr. vojnička bluza
Boj – sprat, kat, dio. izgovara se sa kratkim o. “na spratu” -* “u gornjem boju”.
Bokal – velika posuda za limunadu ili vodu
Bokluk – septička jama
Bona -“draga moja” a u rečenici veoma često, “đesi bona”,”jami bona”
Borija – specijalna vrsta svirala koja se pravi od vrbove kore u rano proljeće kada vrba ima najviše soka.
Bošnjakuša – autohotna vrsta kruške.
…nastavlja se
Bosanac.ba