Aktuelni zamjenik predsjednika HDZ-a 1990 Martin Raguž zvanično je jedini kandidat za novog predsjednika ove stranke, koji će biti imenovan na stranačkom saboru 6. jula, nakon što se s funkcije predsjednika povukao Božo Ljubić.
Postoji tek teoretska šansa da na samom saboru još neko bude kandidiran za predsjednika, tako da je Raguž, koji je već proveo svojevrsnu kampanju za unutarstranačku podršku, najvjerovatniji Ljubićev nasljednik. Bio nam je to povod da sa Ragužem porazgovaramo o aktuelnoj situaciji u BiH, budućem djelovanju HDZ-a 1990, rješenju hrvatskog nacionalnog pitanja, saradnji sa HDZ-om i drugim političkim partijama…
U kojoj mjeri će se djelovanje HDZ-a 1990 razlikovati od dosadašnjeg?
Već sam najavio aktivniju ulogu HDZ-a 1990 u smislu situiranja naše politike u centar političkih zbivanja u BiH. To je moje obećanje članstvu i javnosti, tako da budemo lideri u inicijativama i odgovornosti u ispunjavanju obaveza. Najveći iskorak vidim u ambiciji da promoviramo dijalog, saradnju i kulturu konsenzusa koja je skoro potpuno izgubljena u BiH. Osim nacionalnog predstavljanja Hrvata u političkom smislu, što nam je jedan od važnih političkih prioriteta, želim naglasak staviti na činjenicu da smo zapisali u program i istakli da smo stranka bh. političke odgovornosti. Smatram to vrlo važnim elementom moje kampanje i naravno mandata vođenja stranke, ako ga dobijem, jer smatram da je ovo kritično vrijeme za BiH. Stoga, smatram da se trebaju organizirati pozitivne političke snage, također i naučne, intelektualne, medijske, vjerske, sve one koje žele dobro ovoj zemlji, da se nađe izlaz iz ove situacije koja prijeti krajnjom destrukcijom, gdje skoro na dnevnom nivou imamo postavljanje upita je li uopće moguća BiH. Jednom za sva vremena trebamo podvući crtu pod ta pitanja, pod konflikte i konfrontacije i tu negativnu paradigmu zamijeniti paradigmom saradnje, dijaloga i postizanja konsenzusa. To je karakter ove zemlje, njen višenacionalni, višereligijski, multietnički karakter zahtijeva sasvim jednu novu političku kulturu koja neće dnevno generirati sukobe, stvarati alibi za izbjegavanje odgovornosti i prebacivanje krivnje na drugoga. Treba, također, poći i od sebe. Kandidirajući se ja sam spreman preuzeti svoj dio odgovornosti za ono o čemu ja odlučujem.
Kakvu politiku će voditi HDZ 1990?
Bit će to odgovorna politika prema BiH, istovremeno i evropska politika. BiH vidim kao jedan mali svemir u ujedinjenoj Evropi, posebno tu autohtonu vrijednost koju mi nažalost nismo valorizirali ni u međunarodnom predstavljanju niti u unutarnjim odnosima. Moja ambicija je da polako krenemo u tom smjeru, da pravimo balans između tog nacionalnog, koje je zrelo i ne možemo ga ignorirati, ali da ga stavljamo u jedan pošten odnos prema državi. Mislim da je tu ključ uspjeha izlaska iz krize, kao i u tome da napravimo jedan odnos između tog individualnog, građanskog i nacionalnog. U ovoj zemlji mora postojati ravnoteža između toga. Također, želim da HDZ 1990 čvrsto uđe u taj prostor, da djelujemo konstruktivno na rješavanju otvorenog hrvatskog nacionalnog pitanja, a ne manipulirajući sa njim. Tu ću biti eksplicitan, smatram da je to pitanje ključ rješenja za BiH, a ne ključ problema, jer u ovako podijeljenoj situaciji između Sarajeva i Banje Luke, mislim da baš Hrvati trebaju zauzeti politički centar u odnosu prema državi BiH i njenim prioritetima te unutar toga onda popraviti i svoju poziciju, kao i cjeline.
Sa kojim strankama planirate sarađivati?
Nužna je saradnja stranaka slične programske orijentacije, u tom smislu prvi koraci su već napravjeni osnivanjem Centra za nove inicijative, u čijem su članstvu predstavnici narodnjačkih stranaka, dva HDZ-a, SDA, PDP… Napravili smo već iskorak pokrenuvši programe edukacije, treninga i razvijanja politika, te imamo podršku najjačih evropskih fondacija za taj pristup suradnji i promjeni negativne paradigme konfrontacije. Mi želimo tražiti istinsko partnerstvo, preuzimamo odgovornost za jednu novu dimenziju politike, ali tražimo istinske partnere u Evropi i svijetu koji su spremni to podržati. Fokusirani smo na ovaj dio narodnjačkih stranaka, a da li će to podržati još neke stranke ostaje da se vidi.
Kakav će odnos HDZ 1990 ubuduće imati sa HDZ-om, kojem ste u posljednje vrijeme, barem kada je riječ o značajnim pitanjima, bili neka vrsta logističke podrške?
I pored određenih turbulencija i slabosti mi smo napravili fantastičan politički rezultat. Uspjeli smo izdržati sve varijante i koalicije te donijeti novu političku ideju i prvi put ozbiljnu alternativu HDZ-u. Politički prostor za jaču ulogu HDZ-a 1990 postoji i mi ćemo ići u tom smjeru i tek će se vidjeti koliko smo jaka i žilava stranka. Želimo sarađivati sa svim demokratskim strankama u BiH i van nje, i u tom smislu su nam važni odnosi sa HDZ-om, budući da ta stranka angažira značajan dio biračkog tijela i podrške hrvatskih birača u BiH. A s obizrom na otvorenost hrvatskog pitanja u BiH nužno je da sarađujemo na tim važnim nacionalnim i državnim pitanjima. Ne mislim da je bilo išta loše u toj vrsti naše saradnje sa HDZ-om na bitnim pitanjima, ali je druga stvar to jesmo li mi izgubili dio političkog subjektiviteta kroz djelovanje na nižim nivoima, zbog čega je članstvo s pravom nezadovoljno i očekuje promjene nakon sjednice sabora. Od mene se očekuje da nova uloga i subjektivitet HDZ-a 1990 budu vidljivi, uz, naravno, poštivanje ovih sporazuma na najvišem nivou, koji su preduvjet da dođe do konsenzusa u samoj BiH.
Koliko su Hrvati ugroženi u BiH i koliko imaju osnova za priču o trećem entitetu?
Naša programska deklaracija je jasna. BiH treba novi demokratski ustav, a u tom novom ustavu treba standardizirati i kolektivna, nacionalna i indivudalna prava. Sada imamo dijametralno različite startne pozicije kada su u pitanju tri konstitutivna naroda. Srbi de facto imaju državu u državi, kao i sve instrumente veta na nivou države, dok se Federacija BiH, koja je nastala u Washingtonu kao hrvatsko-bošnjačka federacija i model koji je trebao kasnije poslužiti za organiziranje čitave BiH, pretvorila u crnu rupu i prostor koji generira duboku institucionalnu političku krizu kojoj se ne nazire kraj. Naša je ambicija da se kroz ove prve korake institucionalne ustavne reforme, dakle kroz implementaciju presude u slučaju “Sejdić-Finci” i reformu FBiH, dođe do konsenzusa koji će osigurati da Hrvatima niko drugi ne bira legitimne političke predstavnike, što je bio slučaj u posljednje vrijeme. Ako bi se tu pripadnici sva tri konstitutivna naroda i pripadnici Ostalih doveli u istu poziciju, što traži presuda Ustanvnog suda, a što je moguće reformama ustava i izbornog zakona, to bi već bio značajan korak u rješavanju hrvatskog pitanja.
To bi, također, ohrabrilo Hrvate da nastave raditi u pravcu jačanja BiH i traženju svojih prava, što je racionalan put u rješavanju tih pitanja. Naravno, ne može se izbjeći pitanje teritorijalne organizacije, što je također legitimno pitanje. BiH treba administrativno-teritorijalni preustroj, mi zagovaramo federalni koncept, jer je ovo sada potpuno atipično uređenje, sa više federalnih jedinica koje mogu biti u diskontinuitetu, gdje bi se jačala ukupna pozicija BiH, a unutrašnje uređenje ustrojilo u smislu evropske decentralizacije. Ako napravimo prvi korak i kvaliteteno provedemo ustavne reforme, te osiguramo ravnopravnu poziciju za Hrvate kada je riječ o izborima za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, te otklonimo diskriminaciju kada su u pitanju ostali građani, stabilizirat ćemo BiH i krenuti u pozitivnom smjeru, a onda ćemo dobiti podstrek za traženje institucionalnih rješenja.
Kada možemo očekivati izlazak iz trenutne krize u FBiH i reforme u ovom entitetu?
Reforma FBiH jedan je od najvećih političkih prioriteta. Moramo je učiniti jakom, stabilnom i funkcionalnom, ne samo zbog FBiH već i zbog BiH. Proces u koji su se sada uključile i Sjedinjene Američke Države treba iskoristiti kako bismo racionalizirali Federaciju. Ona je ekstremno skupa i neučinkovita, a građani ne osjećaju puno koristi od tog skupog i usitnjenog aparata. To bi bio prvi ozbiljan korak u rješavanju problema. Želim da HDZ 1990 učestvuje u rješavanju, a ne pogoršavanju situacije, da se borimo za mrvice vlasti dok imamo potpuno blokiran život. Preuzimam odgovornost i za to sam i dobio podršku, a uloga HDZ-a 1990 bi trebala ubrzati taj put do rješenja krize. Moja poruka i drugim strankama je da trebamo početi hrabro rješavati probleme koji su tu.
Mnoge prilike da se promijeni stanje u FBiH su propuštene. Imamo novu parlamentarnu većinu koja je izraz legitimne političke volje, a kojoj nije omogućeno da preuzme vlast. U FBiH je na snazi kompliciran sitem odlučivanja, gdje se problemi i blokade mogu razvlačiti u beskraj. Nisam preveliki optimista da prije izbora 2014. u ovoj konstelaciji političkih snaga može doći do ozdravljenja, mada ne isključujem tu mogućnost. Akteri u Vladi FBiH fokusirani su na to da konzerviraju postojeće stanje, tako da smatram da ozbiljna promjena može doći tek na izborima, a reforma FBiH mora biti paralelan proces, jer je pitanje šta možete postići i promjenom vlasti, kada imate ovako kompliciran ustroj i skupu administraciju.
Šta je sa povratkom Hrvata u Posavinu?
To je važno pitanje. Ne možemo biti zadovoljni ukupnim procesom povratka, posebno kada je riječ o povratku Hrvata u Posavinu. Proces povratka nije za nas okončan i sve dok ijedna osoba želi da se vrati u bilo koji dio BiH to joj treba omogućiti. U novom kontekstu stabilizacije i integracije BiH vjerovatno će doći i do novih okolnosti u kojima će se nove generacije htjeti vraćati na imanja svojih očeva i djedova. Institucije trebaju ljudima omogućiti održivi povratak kroz razvoj ekonomije i stabiliziranje političkog ambijenta te ljudima treba poslati poruku da ne prodaju svoju zemlju. Mi imamo poziciju u Vijeću ministara kroz ministra za izbjeglice i ljudska prava i aktivno djelujemo na povratku, te ni u kom slučaju nismo odustali od povratka Hrvata u Posavinu.
Prošle sedmice bili ste u zgradi Parlamenta BiH i kao ni drugi zvaničnici niste mogli napustiti zgradu. Niste to shvatili tragično, već ste i podržali demonstrante ističući kako su s pravom izašli na ulice.
Izašao sam među njih i vidio sam, prema mom mišljenju opravdano, veliko nezadovoljstvo neefikasnim radom institucija. Proteste sam shvatio kao posljednju i najozbiljniju opomenu i poruku političarima da rade svoj posao odgovorno u ime birača i čitave zajednice, jer su izabrani i plaćeni za to. Uprkos negativnim implikacijama koje su se pojavile tokom i nakon protesta, vjerujem da ovi protesti mogu i hoće učiniti institucije odgovornim. Jedini ozbiljan i odgovoran zaključak mora biti da institucije maltene dnevno zasjedaju i izvršavaju obaveze i data obećanja. Vidim također da su usljed različith interpretacija sada na djelu i poruke koje mogu dodatno usložniti političku situaciju, jer se osporava mogućnost održavanja sjednica u institucijama u Sarajevu. To se mora hitno prekinuti i poslati poruka da će se ispuniti svi uvjeti za nesmetan rad institucija, a da se protesti mogu odvijati dostojanstveno i u skladu sa zakonom, tako da nikoga ne ometaju niti narušavaju nečiju sigurnost. Očekujem od svih odgovornih ovih dana, od policijskih struktura do Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, da podvuku crtu pod konfuziju te pošalju poruku da će institucije raditi nesmetano u Sarajevu kao glavnom gradu, kao i da će za to biti stvoreni svi neophodni uvjeti, a da demonstranti mogu neometano djelovati. Ako ne ode ta poruka, stanje se može samo usložniti.
Izvor: Klix.ba