Muhamed Filipović: Mahala kao osnovna urbana forma

To je bio ambijent u kojem se formiralo osjećanje za druge i solidarnost s ljudima uopće,a ako se tome doda da se smatralo da su ljudi dužni da sve ono što pretiče njihovim osnovnim potrebama,i to onim koje su definirane načelom umjerenosti,treba da dijele s drugim ljudima,to znači da su svi koji su živjeli po tim pravilima,a među njima je od najranijih doba bio i Muhamed Filipović,živjeli i bili formirani kao ljudi s osjećanjem dostojanstva i značaja,ali i obaveze da vodi brigu o svim ljudima koji trebaju njihovu eventualnu podršku.

Učeni su da se smatraju odgovornim za sudbinu svih ljudi koji su bili dio njihovog svijeta,a to su bili ne samo članovi njihove porodice nego i sve komšije,prijatelji i jednostavno ljudi koji su imali određene potrebe ili bili u velikoj nevolji.

Ove rođačke veze su činile prvi krug unutar kojeg  se formirao mentalitet i oblikovali odnosi među ljudima kada je rođen Muhamed Filipović i kada je u mahali Stupnica i rodnoj Banjoj Luci stjecao prva iskustva i pojmove koji su se ticali odnosa među ljudima.

Drugi krug pojava i odnosa unutar kojeg se odvijao njegov život činila je sama mahala.

Mahala je bila osnovna urbana forma unutar koje se formirao gradski način života bosanskog svijeta,u kojem se rađala svijest i nastajao mentalitet građanina jednog bosanskog grada.

Nju je formirala grupa kuća povezanih sistemom ulica,bašti i kuća koji je omogućavao vrlo brzu i jednostavnu komunikaciju i otvorenost prema unutra i razgraničenost prema vani,a taj sistem je povezivao kuće,bašte,ulice i zgrade za zajedničke potrebe,kao što su džamije s mektebima i školama.

Mahale su bile mjesta gdje se živjelo otvoreno,višestruko povezano kroz svakodnevnu kominikaciju koja je obuhvatala gotovo sve oblike života.

Princip mahale je zajednička briga za stanje mira,sigurnosti,ispomoći i jedinstva interesa,a unutar mahale najveći broj životnih funkcija je bio otvoren za sve ljude koji u njoj žive.

aVrhovni princip koji je određivao odnose u mahali bio je da se poštuju susjedi i da im se u svakom pogledu izlazi u susret,da se održavaju dobri odnosi i međusobno ispomaganje u svim pitanjima života.

Poštovanje susjeda i podrška koja je pružana u svim situacijama i kada se radi o veselju,a pogotovo tegobama svih vrsta ili teške žalosti,bila je dominantna karakteristika života unutar mahale.

Treći faktor koji je utjecao na stvaranje mentaliteta i načina života je bio sam grad,odnosno u našoj zemlji uglavnom gradići,od kojih su rijetko prelazili desetak hiljada stanovnika,a samo ih je desetak imalo više od dvadeset hiljada,a najveći bosanski grad toga vremena imao je jedva šezdeset hiljada stanovnika.

Tursko vrijeme je u Bosni ostavilo nekoliko vrsta naselja,ako se izuzmu ruralni predjeli u kojima su se mogla naći kompaktna sela sa uglavnom muslimanskim stanovništvom,ili ona koja su bila rasuta,gdje je živjelo stočarsko pravoslavno i katoličko stanovništvo.

Kad se radi o urbaniziranim naseljima,ona su dijeljena na palanke,kasabe,varoši i čaršije.

Palanke,kasabe i varoši su bili mali gradići ili proširena sela,a čaršije su bili gradovi koji su izašli iz faze emancipacije od ruralnih i prešli sasvim na urbane kriterije života.

Glavna razlika među takvim naseljima sastojala se u stupnju napuštanja elemenata zemljoradnje u korist gradskih zanimanja,tj. prestanka držanja stoke u gradu,nestanak bašti za gajenje povrća i prelazak na gajenje cvijeća i ukrasnog drveća i ponekad i grožđa u avlijama.

Takvi gradovi su u većini ustvari bili proširene mahale iz kojih su se načinom gradnje i sadržajem života izdvajale jedino čaršije u kojima je dominirao poslovni odnos,ali su i čaršije bile nešto veće i razvijenije mahale,jer je njihovo esnafsko porijeklo,grupiranje zanata i način njihove gradnje i funkcioniranja odražavao osnovni princip načina života,a to je da jedna vrsta posla,načina djelovanja i života mora imati zaseban prostor,kao što je mahala ustvari bila zasebni prostor za miran i siguran privatni život njenih stanovnika.

Izvor:M.Filipović:Roman jedne biografije,AVAZ-21.09.2019.

Priredio:Kemal Mahić

 

1763 Posjeta 1 Posjeta danas