Britanski generalni konzul u Sarajevu E. B. Fridman piše 1892. godine u jednom bečkom listu: “U Hercegovini ima mnogo zemlje koja nije podesna za gajenje usjeva, ali je izvrsna za gajenje vinove loze. Kad bi se ona zasadila lozom i zaštitila od…
Godišnja skupština podružnice hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ u Ljubuškom održana je 10. svibnja 1908. godine*. Iz izvještaja poslanog centrali razabire se da je podružnica imala 47 članova i to jednog utemeljitelja i 46 podupirućih članova (podružnica je osnovana ove duštvene godine*). Ukupni…
“Pijem, pit ću dok je u litriću, kad nestane, ja ću iz mehane.” Ganga. U gradu i kotaru ljubuškom u austro- ugarskom periodu postojao je veliki broj mehana* u kojima se nesmetano uživalo u alkoholnim pićima, u prvom redu hercegovačkoj lozi i…
Mladi vojnik, „izišao tek iz škole iz kog većeg grada u monarhiji“, priča kako je jedna vojnička čutura spasila tri puta život poručnika A. Jednom u Ljubuškom pod vrlo neobičnim okolnostima. Radnja se događa u Ljubuškom prije sto i više godina. Za…
Kategorija: Halid Sadikovic Objavljeno utorak, 02 Septembar 2008 10:42 Klikova: 1799 Tradicija najave sehura i iftara u Ljubuškom je sigurno stara nekoliko stoljeća. I pored toga, nažalost, izvori podataka o ovoj divnom običaju, svode se samo na sjećanja. Top je nekada, prije…
“Visoka Zemaljska vlado! Učiteljski zbor Narodne osnovne škole u Ljubuškom moli najponiznije visoku Zemaljsku vladu da blagoizvoli odrediti da ovdašnja škola bude uvrštena u I plaćevnu kategoriju, a svoju molbu potkrepljuje slijedećim razlozima:
U skladu sa političkim programom Hrvatske Narodne Zajednice, kao svojom dominantnom strankom, hercegovački katolici su pozdravili aneksiju Bosne i Hercegovine Austru-Ugarskoj monarhiji. 5. oktobra 1908. godine*. Biskup Paškal Buconjić i drugi hrvatski uglednici su uputili Caru i kralju Franji Josipu I brzojav…
Uzroci masovnog gladovanja i naglog porasta umrle djece* u Hercegovini u Prvom svjetskom ratu bili su: suše 1916., 1917. i 1918 godine, posebno 1917. godine kada nije pala kiša od 6. aprila do 7. oktobra, pomanjkanje radne snage zbog ratne mobilizacije, prisilan…
Ljubuški je dao 20 kadija (šerijatskih sudija), najviše u našoj zemlji u odnosu na broj žitelja. Vijesti o njima bile su skoro uvijek povezane za aktivnosti „Gajreta“, pripremu islamske zabave, članstvo u izbornim, priređivačkim, upravnim i nadzornim odborima, akcije pomoći novčanim prilozima,…
Šerijatski sudija Hasan ef. Kadić (rodom iz Gračanice, završio Šerijatsku sudačku školu 1899. godine) premješten je 1906. godine u Žepče, a na njegovo mjesto u Ljubuškom došao je Mustafa ef. Alić (rodom iz Žepča, završio Šerijatsku sudačku školu 1900. godine).
