Poznati istraživač i zaljubljenik prošlosti Mostara Smail Špago je u nekoj privatnoj kolekciji slika Mostara naišao na jednu sliku grada Ljubuškog iz 1899. godine i podijelio je sa Ljubušacima na ljubušaci.com. (1) Slika jasno govori više od hiljadu riječi; Ljubuški je tada, sa…
Nema ljubuške džamije kojoj nije bio imam, niti ljubuškog mejtefa u kojem nije bio mualim. Tako se može reći za skromnog i tihog Hamid ef., potomka muderisa na sultanovom dvoru, istanbulskog učenika koga se sjećaju mnoge generacije ljubuških muslimana. Sjećanje na lik…
Ljekari- Sadini savremenici pisali su o njegovom liku i djelu isključivo s vidika svojih staleških interesa. Izuzetak je dr Lovro Dojmi, upravnik Doma narodnog zdravlja u Mostaru, pionir hercegovačke socijalne medicine, erudita. On je jednom prilikom posjetio Sadu kao „pacijent“* u njegovoj…
Kad se govori o ljubuškim Ibruljima jedni će pomisliti na opjevanog junaka Mustafu Ibrulja, drugi na muderisa ljubuške medrese i osnivača ženskog mekteba Muhameda ef, Ibrulja ili na vrlo talentiranog, rano preminulog slikara Hamu Ibrulja, treći, malo upućeniji, na vrhovnog šerijatskog sudiju…
Nizu rijetkih pisanih izvora o prošlosti Čapljine pripadaju i dva sjećanja o „malom mjestancetu“ u „Bošnjaku“ iz 1903.godine.
U četvrtom svesku Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa u Gazi Husrev-begovoj knjižnici, u obradi Fehima Nametka, nalazi se kratak prikaz čuvene arapske poeme „Kasidei Burda“, ode u slavu Muhameda a. s., sa prevodom u stihovima na bosanski jezik. Autor ovog…
U toku 1911. i 1912. godine se uvidjelo da je krajnje vrijeme da se preduzmu mjere kojim bi se spasila i sačuvala hercegovačka vinova loza od plamca i trsne uši. To se moglo postići sađenjem otporne američke loze (čokota), koja će se…
Britanski generalni konzul u Sarajevu E. B. Fridman piše 1892. godine u jednom bečkom listu: “U Hercegovini ima mnogo zemlje koja nije podesna za gajenje usjeva, ali je izvrsna za gajenje vinove loze. Kad bi se ona zasadila lozom i zaštitila od…
Godišnja skupština podružnice hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ u Ljubuškom održana je 10. svibnja 1908. godine*. Iz izvještaja poslanog centrali razabire se da je podružnica imala 47 članova i to jednog utemeljitelja i 46 podupirućih članova (podružnica je osnovana ove duštvene godine*). Ukupni…
“Pijem, pit ću dok je u litriću, kad nestane, ja ću iz mehane.” Ganga. U gradu i kotaru ljubuškom u austro- ugarskom periodu postojao je veliki broj mehana* u kojima se nesmetano uživalo u alkoholnim pićima, u prvom redu hercegovačkoj lozi i…
